Jedan od slikovitijih prikaza destruktivne naravi progresivizma priuštio nam je Pakistanac Sadiq Khan, gradonačelnik Londona. U kontekstu američkog “black lives matter” ludila uklanjanja spomenika znamenitim bijelcima, čelnik multikulturalne britanske prijestolnice podignuo je spomenik crnkinji koja tipka po mobitelu.

E, sad. Za razliku od ovih “bjelačkih” spomenika koje Sadiq Khan nastoji zamijeniti, a koji Britancima predstavljaju barem neku zajedničku vrijednost ili povijesno razdoblje/događaj/postignuće, ovaj spomenik žene koja tipka po mobitelu ne predstavlja apsolutno ništa. Ovo je doslovno spomenik ničemu, a pogotovo u odnosu na one “bjelačke” spomenike koje ovaj nastoji zamijeniti. Zagrebačka analogija ovom spomeniku bila bi ta da nasuprot spomenicima bijelom kralju Tomislavu i bijelom banu Jelačiću postavimo spomenik nepoznatog stranca kako u šlafroku iznosi smeđu kantu za biootpad, četvrtkom.

I upravo to prikazuje pravo lice progresivizma. On ne nastoji ukloniti samo spomenike povijesnih ličnosti koji simboliziraju neku vrijednost i zamijeniti ih spomenicima koji ne znače ništa. On nastoji ukloniti svaku naravnu ili povijesno stečenu vrijednost i zamijeniti ju – ničime. Progresivizam nastoji učiniti to da sve i svatko vrijedi jednako, što rezultira time da nitko ne vrijedi ništa. Naličje toga je, primjerice, vrijednost života nerođenog djeteta. On od uzdizanja cijelog spektra od 178493 rodova/spolova nastoji učiniti da spol uopće ne postoji i ne vrijedi ništa. Uzdizanjem multikulturalizma na pijedestal “napretka”, progresivizam svaku naciju/kulturu, koju tobože uzdiže, nastoji eliminirati, učiniti ju ništavnom i od svijeta napraviti juhu u koju smo nabacali sve sastojke i začine ovoga svijeta, a na kraju napravili bezličnu i bezukusnu splačinu. Splačinu u kakvu se pretvorio i sam London, u kojemu su Britanci i službeno postali manjina.

Jedina vrijednost koju ima ova londonska nakupina bakra/željeza je ona novčana vrijednost koju bi za otapanje te nakupine dobila jedna nacionalna manjina sa sjevera Hrvatske nakon dobro odrađene noćne akcije.

Autor: Frano Čirko