Foto: HRT

Može li Hrvatska ostvariti dobre prognoze Europske komisije koja predviđa ekonomski rast od 3,1%, pad nezaposlenosti na 10,2% uz smanjenje javnog duga? Koji su najveći rizici s kojima se Hrvatska još mora suočiti – neka su od pitanja na koja su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” odgovarali ministar financija Zdravko Marić i Marina Tkalec s Ekonomskog instituta.

“Iako su same prognoze Europske komisije već same dosta optimistične, usudila bih se reći da su malo podcijenili rast”, kazala je Tkalec. “Mi već sada, kada imamo  podatke za prosinac poput industrijske proizvodnje, trgovine i turizma – možemo vidjeti da je rast u zadnjem kvartalu 2016. bio veći nego što EK predviđa. EK kaže da je rast usporio pred kraj godine, a mi vidimo da je on ubrzao, i to najviše zahvaljujući rastu osobne potrošnje, ali i turizmu. Na Ekonomskom institutu naš koincidentni indikator, koji predviđa koliki će biti BDP, već predviđa da će stopa rasta u zadnjem kvartalu biti iznad 3% i zapravo da bi na razini čitave 2016. mogao iznositi 3,1%, a ne 2,8%”, dodaje Tkalec.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako je potrebno učiniti sve da se dođe do spomenutih stopa rasta. “Nužni su određeni iskoraci, promjene strukturne prirode koje će i u srednjem roku pomaknuti  potencijalni rast. Opet ću ukazati na prvi veliki zahvat Vlade, a to je bila porezna reforma. Sjećate se da smo i u  samom predstavljanju bili jako fokusirani na pojedine detalje porezne reforme, a ja sam zapravo i tada prezentirao da je ključni efekt, makroekonomski, taj da takvo porezno rasterećenje između ostalih stvari zapravo utječe i na povećanje potencijalne stope rasta”, kazao je ministar Marić.

Odgovarajući na pitanje strahuje li da će Hrvatska opet zaglaviti u potrošnji kao modelu, bez strukturnih reformi, Marić je rekao da je model rasta koji je bio prije recesije generirao određene stope rasta i one su bile dobre, no on isto tako generira i određene deficite vanjskotrgovinske bilance, posredno i velike deficite državnog proračuna, a posljedično i veliki rast javnog duga. “Takve pogreške ne bismo smjeli ponoviti. Trebamo se držati  postulata koje smo zacrtali,  a to je da je Hrvatska kadra i u mogućnosti ostvariti gospodarski rast stimuliranjem domaće potražnje, činjenjem određenih strukturnih iskoraka – koji će tu domaću potražnju dodatno pojačati, ali i strukturnih iskoraka koji će utjecati na to da i inozemna potražnja bude veći kontributor našem rastu. Nemojmo zaboraviti – čim se domaća potražnja, potrošnja, investicije i gospodarski rast malo pokrenu, odmah raste i uvozna komponenta”, kaže ministar financija.

Hrvatska je zemlja koja je uvelike ovisna o turizmu, kazala je Tkalec i napomenula da se jednim dijelom uspjeh 2016. krije upravo u turizmu. “Moramo biti svjesni toga da Hrvatska uživa određenu rentu nestabilnosti u nekim mediteranskim zemljama i da zbog toga i imamo rekordan turizam, barem jednim dijelom. Naravno da nam politička, geopolitička situacija i bilo kakvi konflikti u našoj blizini mogu znatno ugroziti turizam”, napomenula je.

“Ima još jedna strana turizma koja nam se može vratiti kao bumerang, a ta je da se već u ovom trenutku za predsezonu vidi nedostatak radne snage u turizmu. Postoji jedan mit hrvatske ekonomije u kojem imate problem nezaposlenih, da ljudi ne mogu naći posao, a istovremeno imate 240.000 nezaposlenih, ali zapravo manjak kvalificirane radne snage. Vrlo je teško politički motivirati odluku da povećavate kvote za uvoz radnika kada imate toliko velik broj nezaposlenih. Radi se o jednom dugogodišnjem institucionalnom zanemarivanju tržišta rada koje nas je dovelo do toga da pored tisuća nezaposlenih nama nedostaje radne snage. Dobar dio problema leži u tome što je ta radna snaga nezaposlena, nije kvalificirana za ono tržište rada kakvo je danas u Hrvatskoj. Ono se promijenilo, ne samo u zadnjih 20 godina, nego kad gledate strukturu tržišta rada i prije krize i sada – traži se drugačiji tip radnika. Mi nismo prekvalificirali radnu snagu na vrijeme da bismo reagirali. Sada nam je i onaj dio kvalificirane radne snage otišao u emigraciju”, izjavila je Tkalec s Ekonomskog instituta.

Ministar je potom dodao da Vlada na poreznoj reformi ne može i ne smije stati. “Smatram da nas niti lokalni izbori ne bi trebali odvraćati od agende koju smo zacrtali.” Osvrćući se na hrvatski turizam kazao je da je naš potencijal još veći.

Izjavio je i da će se još razgovarati o poskupljenju struje, koje je dan prije najavio ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović. “To ćemo još vidjeti, čuo sam izjavu kolege ministra Dobrovića, pretpostavljam da je tematika vezana uz problematiku naknade za obnovljive izvore energije. Jedna neugodna vijest, koja je ovu Vladu dočekala kao nekakva vrsta ostavštine, ne ulazeći u to da da ja sad propitkujem tko je i zašto potpisao određene ugovore, ali na tu temu ćemo naravno razgovarati”, izjavio je Marić.

Ministar energetike i zaštite okoliša Slaven Dobrović, gostujući u utorak u emisiji Veto na televiziji N1, najavio je skoro poskupljenje struje, a kao razlog za to naveo je povećanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Teret pritom ne bi trebali nositi samo opskrbljivači, nego i građani. “To će se dogoditi prije sredine godine, ali to će biti mala promjena. Par postotaka – 4, 5 ili 6 posto – takva je situacija, mi moramo naći izlaz”, rekao je Dobrović, dodavši kako na to neće imati utjecaja lokalni izbori.

Emisiju u cijelosti pogledajte ovdje:

Izvor: Sloboda.hr/HRT