Strani državljani osuđeni su za gotovo polovicu svih silovanja i ubojstava prijavljenih u Švicarskoj prošle godine. Podaci savezne vlade otkrivaju drastičnu prezastupljenost migranata iz većinski muslimanskih zemalja u statistikama kriminala u zemlji.
Ukupno 93.693 osobe osuđene su za zločine u Švicarskoj prošle godine prema podacima koje je prošli mjesec objavio Savezni zavod za statistiku. To se odnosi na ukupno 103.156 kaznenih djela — s nekima koji su osuđeni za više kaznenih djela — što predstavlja porast od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Od osuđenih samo 39.798 bili su švicarski državljani, što znači da su 57,5 posto svih razriješenih kaznenih djela počinili strani državljani.
Nerazmjeran broj migranata koji čine zločine u zemlji
Podatke je analizirao Marc Vanguard, statističar s francuskog govornog područja s posebnim fokusom na imigraciju i sigurnost.
Njegova analiza pokazala je da su strani državljani osuđeni za 47 posto svih riješenih silovanja i 44 posto ubojstava u zemlji u 2022. Uz to, 45 posto napada i 41 posto teških krađa s poznatim osumnjičenikom počinili su stranci.
Brojke otkrivaju nerazmjeran broj migranata koji čine zločine u zemlji, s obzirom na to da se procjenjuje da je stanovništvo Švicarske rođeno u inozemstvu oko 26 posto.
Veća vjerojatnost kod migranata iz muslimanskih zemalja
Kada se zemljopisno kategorizira, pokazalo se da je veća vjerojatnost da će migranti iz većinski muslimanskih zemalja biti osuđeni za ova teška kaznena djela. Migranti iz Magreba — oni podrijetlom iz sjevernoafričkih arapskih naroda Tunisa, Maroka i Alžira — imali su sedam puta veću vjerojatnost da će počiniti ove zločine nego švicarski državljanin.
Migranti iz podsaharske Afrike imali su pet puta veću vjerojatnost, afganistanski i pakistanski državljani tri puta veću vjerojatnost, a rumunjski i bugarski državljani dva puta veću vjerojatnost da će biti osuđeni za teška kaznena djela.
Nije bilo razlike u vjerojatnosti da će te zločine počiniti švicarski državljani u usporedbi sa stranim državljanima iz ostatka Europske unije ili Rusije i Ukrajine, dok je za kineske državljane bila manja vjerojatnost da će počiniti ta kaznena djela od švicarskih državljana.
Prema Vanguardovoj analizi, afrički migranti također su imali tri puta veću vjerojatnost da će biti osuđeni za prekršaje vezane uz drogu, te dva i pol puta češće osuđeni za prometne prekršaje od Švicaraca.
Slično i u drugim zemljama
Švicarska ima neke od najjačih podataka o kriminalu u Europi. Vanguard je objasnio kako se stope osuda izračunavaju “dijeljenjem točnog broja osuda na točnu populaciju”, pri čemu se u obzir uzimaju samo stanovnici Švicarske koji posjeduju “obnovljivu dozvolu za dugotrajni boravak”.
To znači dvije stvari: Podaci su transparentni koliko je to moguće, ali dolaze s upozorenjem da su iz njih isključeni migranti koji nezakonito žive u zemlji, što neizbježno u određenoj mjeri iskrivljuje brojke o udjelu zločina koje su počinili strani državljani.
Statističar je otkrio da su iste nacionalnosti koje su prezastupljene u švicarskim podacima o kriminalu također na vrhu popisa u drugim europskim zemljama, navodeći Njemačku, Italiju, Austriju i Dansku kao primjere.
“Usporedba s njemačkim podacima pokazuje uznemirujuću sličnost”, primijetio je.
“Veza između imigracije i nesigurnosti je neporeciva. Vrijeme je da se ove brojke šire kako bi se doprinijelo kolektivnoj svijesti,” dodao je.
Izvor: Sloboda.hr/Narod.hr
Foto: AFP