blanka matković stipo pilić darinko kosor hrvoje klasić jasenovac

Poznati američki povjesničar James M. McPherson rekao je da je „revizionizam životna snaga povijesne znanosti. Povijest je kontinuirani dijalog između sadašnjosti i prošlosti. Interpretacije prošlosti podliježu promjenama u skladu s novim dokazima… Beskrajna potraga povjesničara za razumijevanje prošlosti, odnosno revizionizam, jest ono što povijest čini vitalnom i svrhovitom. Bez povjesničara revizionista koji se bave istraživanjem novih izvora i postavljaju nova pitanja, ostali bismo zatočeni u zamkama stereotipa.“ Ukratko rečeno, povijest je CSI unatrag.

No, termin je ovo koji u Hrvatskoj izaziva sveopću histeriju, posebice među pojedinim povjesničarima i njihovim podupirateljima među kojima su mnogi koji kruh zarađuju upravo na ovakav način. Odmicanje od utabanih staza postavljenih agitpropovskim pamfletima desetljećima prije našeg rođenja njima predstavlja opasnost iz osobnih razloga i zbog toga im je neprihvatljiv svaki oblik civiliziranog dijaloga te objektivnog razmišljanja i istraživanja. Veoma često oni uopće ne čitaju ono što mi JESMO napisali, već uporno ponavljaju ono što oni MISLE da bismo mi, na njihovo oduševljenje, trebali reći.

Među spomenutim povjesničarima je i Hrvoje Klasić koji se poznatom mantrom osvrnuo na postavljenu tezu o poslijeratnom logoru Jasenovac, a o kojoj smo dokaze predstavili u našem izvornom znanstvenom radu. Umjesto mantre, od Klasića smo, kao profesionalnog povjesničara koji je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlen da bi predavao i ISTRAŽIVAO teme iz suvremene povijesti, očekivali da uradi upravo ono što smo godinama činili mi – hodati po arhivima, kopati po gradivu koje ondje leži netaknuto već desetljećima i ondje grijati stolicu. No, za razliku od Klasića i mnogih drugih kojima je takvo istraživanje posao za koji su PLAĆENI od strane hrvatskih poreznih obveznika, mi smo svoje istraživanje proveli u svoje slobodno vrijeme i o vlastitom trošku. Za razliku od Klasića i njegovih podupiratelja naš životni poziv nije obrana stereotipa, o kojima govori James M. McPherson, već isključivo ljubav prema znanosti za koju smo se školovali. Stoga ovim putem poručujemo da ćemo i ubuduće savjesno i objektivno istraživati sve teme iz hrvatske povijesti, a u našim radovima bit će predstavljeni novi dokumenti i dokazi. Naši etički standardi su izrazito visoki i stoga ne očekujemo ništa manje od onih koji će s nama surađivati, ali i onih koji će s nama polemizirati u javnom prostoru.

U Slobodnoj Dalmaciji od 21. lipnja 2015. objavljen je tekst novinara Vladimira Matijanića pod naslovom „Jasenovac i navika stara, Negacija holokausta“. U navedenom tekstu Klasić se sa svojim neistomišljenicima obračunao na način nedostojan jednog znanstvenika i intelektualca kada je tom prilikom istaknuo da neki, eto, ne zaslužuju komentar povjesničarske, nego medicinske struke. Uvreda je to svima onima kojima je medicinska skrb u bilo kojemu obliku neophodna. Na Klasićevu razinu spuštati se nećemo jer ovo smatramo posljedicom kućnog odgoja, no zato ćemo uzvratiti protupitanjem. Ukoliko je u Republici Hrvatskoj svaka upotreba mozga, kritičko razmišljanje i postavljanje novih pitanja nešto skandalozno i neprihvatljivo, posebno u povjesničarskoj struci, čemu onda svi ti silni sveučilišni profesori, instituti i studenti? Čime će se oni to točno baviti? U državi u kojoj Vlada uvodi porez na čokoladu, poskupljuje dopunsko zdravstveno osiguranje, a nameti su ionako veći od onih u mnogim boljestojećim zemljama Zapada, ne bi li bilo korisnije novac uložen u rad i edukaciju onih koji NE ISTRAŽUJU jer NE SMIJU preusmjeriti za dobrobit većine hrvatskog stanovništva?

S obzirom da političari nismo niti to želimo biti, u pravilu se ne upuštamo u bilo kakve rasprave s onima koji se hrane u saborskoj menzi na teren hrvatske sirotinje koja u međuvremenu kopa po kontejnerima za smeće. No, s obzirom da nas je političar Darinko Kosor nazvao SALONSKIM povjesničarima, odgovorit ćemo mu ovako: salonskima možete nazivati one koji radije nastupaju u medijima nego rade svoj posao. Mi smo naše istraživanje započeli prije deset godina i tijekom tog razdoblja ništa nas nije priječilo da istražujemo, uključujući nedostatak novca, bolesti, mećave, minus dvadeset, tropske žege. Istraživali smo u svim arhivima u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj, te u Arhivu Republike Srpske u Banja Luci i u arhivu u Londonu, a svi naši radovi potkrijepljeni su brojnim dokumentima.

G. Kosor navodi da većina tih salonskih povjesničara nije aktivno sudjelovala u borbi za modernu Hrvatsku, pa evo odgovora i na to. Pilići su ratovali u svim dijelovima Hrvatske (Vukovar, Borovo Naselje, Mitnica, područje od Osijeka do Županje, Posavina, Maslenica, Oluja) i pojednim dijelovima Bosne i Hercegovine (Kupres, Tomislavgrad), a pojedini su robijali u sprskim logorima (Srijemska Mitrovica). Na ratištu su proveli daleko više vremena od medijskih eksponiranih salonskih političara. Blanka Matković nalazila se 1991. u školskim klupama. Dio njezine obitelji ratovao je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a ostali članovi aktivno su sudjelovali u brojnim humanitarnim akcijama (Konvoj Libertas, Bijeli put za Novu Bilu, itd.). Naše obitelji nisu dezertirale 1991., pa nećemo ni mi 2016. Krvna zrnca nemojte se truditi prebrojavati nam. Hrvati smo bili i ostali, a naše obitelji nisu mijenjale ni religiju ni nacionalnost ni osobna uvjerenja ne bi li se tako dodvorile političkim strukturama.

Ovim putem želimo priopćiti da smo od Ministarstva znanosti RH zatražili očitovanje o članku 1. Zakona o znanosti kojim se u Republici Hrvatskoj jamči sloboda znanstvenog istraživanja. Nažalost, živimo u državi u kojoj još uvijek postoje hereze i dogme koje sustavno truju hrvatsku znanost, a nameću ih oni za koje je Zemlja valjda još uvijek ravna ploča na plećima slonova i kornjača. Ostatak civiliziranog svijeta napustio je takva razmišljanja prema kojima bi ljudi trebali biti spaljivani na lomači jer vjeruju da se Zemlja okreće oko Sunca. Ukoliko od Ministarstva znanosti ne dobijemo traženo očitovanje, obratit ćemo se institucijama Europske unije.

mr.sc. Blanka Matković, MPhil
PhD Candidate
Politics and International Studies
University of Warwick
United Kingdom

Stipo Pilić, prof. povijest
O.Š. Kralja Tomislava
Zagreb