Islandska je vlada odlučila razmotriti revolucionalni prijedlog ‘državnog novčanog’ sustava kojim bi središnja banka postala jedini kreator novca, a parlament odlučivao o njegovoj raspodjeli.
Prijedlog je iznesen u izvješću “Bolji monetarni sustav za Island”, koje je početkom tjedna parlamentu predstavio zastupnik vladajuće centrističke Stranke progresa Frosti Sigurjonsson i predstavljao bi zaokret u povijesti suvremenih financija, navodi agencija AFP. Sigurjonsson predlaže da središnja banka postane jedini kreator novca, budući da na Islandu, kao i u ostalim suvremenim tržišnim ekonomijama, trenutno nadzire tek proizvodnju novčanica i kovanica, dok ostatak novca kreiraju komercijalne banke kreditnim linijama.
Po Sigurjonssonovoj bi zamisli o uspostavi ‘državnog novčanog’ sustava središnja banka postala jedini kreator novog novca, o čijoj bi raspodjeli potom odlučivao parlament.
“Ključno je što bi se ovlasti za kreiranje novca odvojile od ovlasti odlučivanja o njegovoj upotrebi”, naglasio je Sigurjonsson, usporedivši takve nove ovlasti parlamenta s onima za odlučivanje o raspodjeli proračunskog novca.
Financijska kriza svakih 15 godina
Banke bi pak, po njegovom prijedlogu, i dalje upravljale računima i plaćanjima te služile kao posrednici između štediša i zajmodavaca. Prijedlog se temelji na rezultatima istraživanja četiri dužnosnika središnje banke koje je pokazalo da je Island od 1875. godine zabilježio više od 20 financijskih kriza različitih vrsta.
Problem je u pravilu izazvalo snažno povećanje kreditiranja u razdoblju gospodarskog rasta. Središnja banka nije uspijevala obuzdati nabujalo kreditiranje, što je potpirivalo inflaciju, sklonost riziku i špekulacije, utvrdili su autori istraživanja. Na kraju bi se pojavila opasnost od sloma banaka, pa bi uslijedile skupe državne intervencije, pokazalo je istraživanje.
Malenu nordijsku zemlju teško je pogodio bankrot američke investicijske banke Lehman Brothers, izazvavši slom tri najveće islandske banke. Nakon toga je Reykyavik zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Islandski je BDP 2009. pao 5,1 posto, iduće godine 3,1 posto, da bi od 2011. ponovo rastao, navodi agencija AFP.
Povlačenje kandidature za članstvo u EU
Uz to, Island je povukao kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, dvije godine nakon što je na vlast stupila euroskeptična vlada desnog centra koja je obećala prekinuti proces pokrenut u vrijeme teške financijske krize, kada su se njegovi građani, zbog pada vrijednosti krune, željeli pridružiti eurozoni. No poslije se pokazalo da su ribolovne kvote nepremostiva zapreka.
Ribolov je temelj islandskoga gospodarstva, a ta tema uopće nije došla na red u pregovorima o pristupu Uniji. (Hina)