“Članstvo u Europskoj uniji, a posebno predsjedavanje Vijećem EU u prvih šest mjeseci, koristit će kao instrument daljeg utjecaja na unutarnje procese u Bosni i Hercegovini kada se radi o izbornom zakonu i položaju Hrvata u toj zemlji, i u Srbiji kad se radi o narativu o ratu, te posebno pitanju nestalih osoba. Ako se proces proširivanja zaustavi bilo s jedne ili s druge strane, Hrvatska će ostati bez tog – za nju prilično snažnog i važnog – instrumenta svoje vanjske politike”, ocjenjuje Dejan Jović, redoviti profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, u razgovoru za Vijesti.ba.
On tvrdi da je politika distanciranja od regije i odmicanja Hrvatske od nje, koju je promovirala i provodila predsjednica Grabar-Kitarović doživjela poraz na predsjedničkim izborima, a da će se novi predsjednik, Zoran Milanović, prema regiji odnositi pragmatično.
“Usprkos oštrim i ponekad nediplomatičnim izjavama koje upućuje npr. predsjedniku Srbije ili političkom vodstvu u Bosni i Hercegovini (ali i mađarskom premijeru Orbanu) on je izrazio želju da razvija dobre odnose sa susjedima, jer je to u političkom i ekonomskom, pa i sigurnosnom hrvatskom interesu”.
On dodaje da će hrvatski prioriteti biti povezani s daljnjom integracijom u europske strukture, kao što je Schengen i eurozona, ali ona više ne bježi s Balkana nego ga pokušava iskoristiti za povećanje vlastite moći unutar EU.
To će, dodaje, značiti i da će Hrvatska željeti iskoristiti svoje predsjedavanje Vijećem EU-a za uklanjanje blokade početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje nisu za Hrvatsku ni po čemu sporne zemlje, a svaki – pa i najmanji – pozitivan pomak prema pregovorima bi Hrvatska lako mogla prikazati kao svoj vanjskopolitički uspjeh.
Što se tiče Srbije i Bosne i Hercegovine – stvari su, ocjenjuje, mnogo kompliciranije.
“Srbija je nešto drugo: nije ni Sjeverna Makedonija, ni Albanija ni Bosna i Hercegovina. Odnosi s njom i dalje su opterećeni ratom iz 1990-ih i posebno interpretacijom tog rata u suvremenoj Hrvatskoj. Zato je vrlo važno da je novoizabrani predsjednik Milanović dobio izbore i nakon što je izjavio da su “ratovi gotovi”, tvrdi Jović.
“To vrlo značajna izjava u zemlji koja o ratu govori svakodnevno, i koja ne dopušta ni novim generacijama da se u potpunosti odmaknu od ratnog stanja od prije 30 godina”, ustvrdio je.
On međutim dodaje, da budući predsjednik Milanović stavlja veći naglasak u odnosu na svoju prethodnicu “na pitanja demokratizacije i političkih sloboda u samoj Srbiji, pa da se može očekivati da se i to pitanje postavi u okviru bilateralnih odnosa, ali i u procesu proširenja EU na Srbiju”.
“Zato treba očekivati povećane aktivnosti na ubrzanju proširenja za Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, nastavku za Srbiju i Crnu Goru. Ali i taktičko odugovlačenje rješavanja konkretnih pitanja s BiH i Srbijom sve dok se ne postignu ona rješenja s kojima bi Hrvatska bila u potpunosti zadovoljna”, zaključuje Jović.
Izvor: Sloboda.hr/Vijesti.ba/Narod.hr
Footo: fah