Žestok obračun večeras u Saboru. Oporbeni zakonski prijedlozi nisu dobili podršku vladajućih u Hrvatskom saboru, pa tako nije prošao prijedlog SDP-a za povećanje plaća u Hrvatskoj, prijedlog Živog zida o javnoj objavi registra pedofila, kao ni prijedlog Mosta da se proglasi isključivi gospodarski pojas (IGP), na što je žestoko reagirao Nikola Grmoja (Most).

– Od lažnih domoljuba nismo ništa drugo ni očekivali, ponovno ste odigrali za Angelu Merkel i Deutsche Telekom, te Tajanija, kazao je Grmoja vladajućim zastupnicima, nezadovoljan što nije prihvaćen prijedlog Mosta o proglašenju IGP-a odnosno o proglašenje svih suverenih prava koje Hrvatska ima prema Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982..

– Ali što očekivati od Branka Bačića koji je nosio crne torbe u aferi Fimi Media, od čovjeka za kojeg je Wikileaks kazao, za Gordana Jandrokovića Njonju koji je radio protiv hrvatskih interesa u BiH, što očekivati od Josipa Borića …, nabrajao je povišenim tonom Grmoja kojem je potom usred nabrajanja predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković isključio mikrofon.

– Stani govoriti sada … čuj… prestanite molim Vas … prestanite… čujte dragi kolega Grmoja, reći da ste smeće je malo, kazao je Jandroković Grmoji.

Večina saborskih zastupnika nije podržala ni izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je SDP predložio povećanje osobnog odbitka s 3800 na 5000 kuna čime bi, kako tvrde u toj stranci, sve plaće u Hrvatskoj trenutno narasle između 330 i 500 kuna mjesečno, bez dodatnog troška za poslodavce, što bi obuhvatilo oko 700 tisuća radnika.

– Ne možete reći da novca za to nema, jer ako se vaše ministrice voze skupim mercedesima, ako se vaši zastupnici voze skupim BMW-ima, dobivaju na poklon satove od 60 tisuća kuna, a ministri imaju milijunske vile, onda možete omogućiti 330 kuna veću plaću mjesečno za profesore, pripravnike, medicinske sestre, apelirao je Davor Bernardić (SDP) na vladajuće.

Večina saborskih zastupnika nije podržala ni izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je SDP predložio povećanje osobnog odbitka s 3800 na 5000 kuna čime bi, kako tvrde u toj stranci, sve plaće u Hrvatskoj trenutno narasle između 330 i 500 kuna mjesečno, bez dodatnog troška za poslodavce, što bi obuhvatilo oko 700 tisuća radnika.

Podršku saborske većine nije donio ni prijedlog Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e da se omogući javna dostupnost podataka o pravomoćno osuđenim počiniteljima kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Nije prošao ni njihov zaključak o upućivanju zahtjeva Državnom uredu za reviziju za obavljanje revizije u HNB-u, kao ni prijedlog da se od obveze fiskalizacije izuzme prodaja roba i usluga na štandovima na otvorenom prostoru, te u sklopu tržnica i sajmova.

Nisu prošle ni Mostove dopune Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata čija je svrha zakonom ograniči pristup nafti s visokim udjelom sumpora, koja se transportira kroz Hrvatsku, kao ni dopune Zakona o gradnji Mire Bulja kojima traži da se uvede obaveza da se za bazne stanice mora ishoditi građevinska dozvola.

Nije prihvaćen ni prijedlog Kluba HSS-a da se Sabor obveže da izmjeni Uredu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na način da se unutar rente koja iznosi deset posto osigura veći prihod jedinicama lokalne samouprave.

Hrvatski sabor je donio Zakon o pravosudnoj akademiji koji uređuje ustroj akademije, kao i pitanje trajanja stručnog usavršavanja vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima.

Prema tom zakonu obvezu pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike i polaganje završnog ispita imaju sve osobe primljene na neodređeno na mjesto savjetnika u pravosudna tijela.

Savjetnicima zatečenim u tim tijelima na dan stupanja na snagu novog Zakona, omogućit će se izbor između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita odnosno zadržavanja postojećeg službeničkog statusa.

Saborski zastupnici  izglasali su i izmjene Zakona o tržištu električne energije te o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koje se donose zbog objedinjavanja nadzora u Državnom inspektoratu.

Donesen paket turističkih zakona

Paketom turističkih zakona, kako se ističe, ide se prema unapređenju sustava turističkih zajednica (TZ) i njegovim usklađivanjem s modernim trendovima, odnosno prema tome da turističke zajednice postanu financijski samodostatne kao i da se više bave upravljanjem destinacijama.

Zakonom o članarinama u TZ-ovima se broj stopa za obračunavanje te članarine smanjuje s 28 na pet čime će se gospodarstvo rasteretiti za 11 milijuna kuna. Također se 21 djelatnost oslobađa plaćanja te članarine, dok su neke nove djelatnosti uvedene, poput banaka.

Sastavni dio zakona postao je i amandman HDZ-a prema kojem su djelatnosti banaka i telekoma iz treće prebačene u drugu skupinu za naplatu članarina obzirom da telekomunikacije i bankarski sektor prednjače u iskazanim dobitima i da tijekom turističke sezone imaju direktnu ekonomsku korist zbog povećanja potreba za uslugama.

Amandmani oporbe kojima je tražila da se te djelatnosti prebace u prvu skupinu i da plaćaju članarinu po stopi od 0,16 posto nisu prihvaćeni.

Izvor: Sloboda.hr/Hina/HRT