emotional-eating

U današnje vrijeme, pretilost je vrlo čest problem. Broj ljudi koji pate od ove moderne bolesti raste alarmantnom brzinom. Jedan od razloga zbog kojeg se ljudi debljaju je da imaju tendenciju da jedu više nego što to njihov organizam zahtjeva. Pretili ljudi ne jedu uvijek previše samo zato što su jako gladni. U velikom broju slučajeva, oni jedu zato što su pod stresom i vjeruju da će im hrana pomoći da se izvuku iz takvog stanja. U takvim slučajevima, kada se prehrambene navike osobe utvrđuju na temelju njenih emocija, dolazi do pojave koja se naziva emocionalno jedenje.

Osobe koje imaju ovaj poremećaj u prehrani obično jedu velike porcije ili se vrlo često prejedaju. Razlog za ovakvo ponašanje je njihovo uvjerenje da će, kada jedu, biti u stanju da zaborave na sve probleme. Naravno, svaka racionalna osoba će reći da hrana ne može biti rješenje problema. To znaju i osobe koje pate od poremećaja emocionalnog jedenja, ali kada se osjećaju emocionalno uznemireni oni nisu u stanju kontrolirati svoje impulse. Kao rezultat, dolazi do prejedanja .

Osoba čije emocije diktiraju njene prehrambene navike, obično preferira visokokaloričnu hranu koja je ekstremno slana ili slatka. Kada su pod stresom, osobe koje pate od ovog poremećaja ne konzumiraju zdrave namirnice. To je zato što “utješna hrana”, u ovakvim slučajevima, godi nepcu i drži osjećaj tuge na odstojanju. Kada su pod stresom ili u depresiji, osobe koje pate od ovog poremećaja obično konzumiraju, u neograničenim količinama, čokoladu (i druge poslastice) i čips (i druge namirnice koje sadrže prekomjernu količinu soli).

Istraživanja pokazuju da ljudi postaju podložni ovom poremećaju kada su žrtve dosade, stresa, depresije, usamljenosti, kroničnog bijesa, frustracije ili anksioznosti. Ovo su obično osobe koje imaju vrlo nisku razinu samopouzdanja ili imaju problema u međuljudskim odnosima. Kada nemaju posegnuti bilo čemu drugom, oni se okreću emocionalnom jedenju. U većini slučajeva, oni se prejedaju poslije suočavanja s nekom emocionalnom situacijom. Na primjer, ako je osoba koja pati od ovog poremećaja imala svađu s partnerom, ona će pokušati smiriti konzumiranjem ogromnih količina hrane. To postupno postaje navika i tako dolazi do nagomilavanja masnih naslaga i viška kilograma. Iako je emocionalno jedenje jedan od uzroka pretilosti kod ljudi, ne mora značiti da svaka gojazna osoba pati od ovog poremećaja.

Baš kao pretilost i emocionalno jedenje se može obuzdati. Ovaj poremećaj je vrlo ozbiljan i može dovesti do drugih oboljenja. Prvi korak da se ovaj poremećaj suzbije je psihološke prirode. Smirivanje duha, pronalaženje smisla i izvora života i sreće, ispunjujućeg osjećaja smirenosti i staloženosti. Nakon toga dolazi do savjetovanja kod nutricionista. Biljna hrana što prijesnije moguća jest ključ i rješnje problema. Cilj “odvikavanja” je promjena pogrešnih prehrambenih navika i suzbijanje nekontroliranog konzumiranja hrane.