radnici

Novi mađarski zakon o zatvaranju trgovina nedjeljom, ali i predbožićna kupovna “groznica” bili su povod za razgovor sa Zlaticom Štulić, predsjednicom Sindikata trgovine Hrvatske.

Kao najveći problem ovih dana istaknula je što se rad trgovina i trgovačkih centara pokušava ovih predbožićnih dana produžiti do 23 sata ili čak do ponoći, a na sam Badnjak do 18 ili 19 sati. To je potpuno neprihvatljivo jer će se radnici doista iscrpiti, a nema nikakve svrhe produženja radnog vremena jer je kupovna moć ionako slaba.

Produženo radno vrijeme je nepotrebno jer nam je slaba kupovna moć

Smatramo da je to potpuno nepotrebno, kao i rad nedjeljom i blagdanom. Sa određivanjem radnog vremena vlada jedan opći kaos, poslodavci gledaju jedan u drugoga i produžuju radno vrijeme za sat ili dva samo da bi mogli privući kupce. Prema našem zakonu radnik mora dobiti 7 dana unaprijed raspored za sljedeći radni tjedan. Osim toga, Zakon o blagdanima i međunarodni ugovor Hrvatske sa Svetom Stolicom je u koliziji sa Zakonom o trgovini i Zakonom o radu. Trgovci u dane blagdana rade što ih je volja. Naime, Zakon o blagdanima i ugovor sa Svetom Stolicom jasno propisuju kojim danima se u Hrvatskoj ne radi, ali Zakon o blagdanima ne propisuje ni jednu sankciju za one koji se tih odredaba ne drže. Paralelno, Zakon o trgovini ne ograničava radno vrijeme trgovina u bilo kojem smislu.

Smatramo da je problem već to što su stotine trgovaca prisiljene raditi na državne blagdane. No ako već moraju raditi, jasno je da ih se mora pošteno platiti te im, ako se dogodi da se radni blagdan poklapa s nedjeljom, dati i slobodan dan. Nažalost, puno je radnika koji bez borbe poklanjaju poslodavcima ono što im pripada, a to je naknada za prekovremeni rad. Boje se za radno mjesto, s obzirom na to da je većina ugovora na određeno.

Na naše pitanje kako to da se prekovremeni sati ne plaćaju, sindikalistica Štulić je rekla da najveći dio prekovremenih sati ostane u nekoj sferi neplaćenoga. Smatra se normalnim da ljudi u ovo vrijeme dolaze po dva sata ranije i odlaze dva sata kasnije, dolaze kući iza ponoći i ujutro ustaju na posao, a da im to uopće nitko ne računa u prekovremene sate i, naravno, nitko im to ni ne plati. Radnici su svjesni božićne groznice i spremni su raditi više, ali njima to nitko ne plati i, što je još gore, uopće ne evidentira. Ovo je vrijeme u kojem bi inspekcije morale obilaziti trgovine i vršiti svoju zakonsku obvezu.

Radnici u trgovinama su premoreni, a država ne poduzima ništa

Javljaju nam se, ističe Štulić, mnogi radnici, ojađeni jer zbog teških rasporeda dolaze kući nakon ponoći. Njihovo radno vrijeme ne završava u 22 sata, nego još moraju prebrojiti novac, predati blagajnu, složiti police. Praktički, tamo bi neki mogli ostati cijelu noć jer bi to bila idealna slika za neke poslodavce. Nažalost, naša je regulativa takva da možemo inzistirati samo na onih 12 sati razmaka između dva radna dana i da radnik mora 7 dana unaprijed znati raspored. Poslodavac prema zakonu mora pismenim putem naložiti prekovremeni rad ili u roku 8 dana potvrditi da je radnik to odradio

U Hrvatskoj poslodavac može odrediti radno vrijeme od 0-24 sata i tu ima potpunu slobodu koju mu je dala država. Mi stalno tvrdimo da je radno vrijeme u trgovinama jako važno i ono mora biti regulirano i ne može se dati posladavcu da sve sam određuje. Mnoge uređene države poput Austrije, koja ima 5 i više puta veću kupovnu moć od Hrvatske, nema tako liberalno vrijeme kao Hrvatska. Slično je i sa Slovenijom, Njemačkom, Švicarskom, Mađarskom. Nema zaista nikakvog razloga za to.

Poslodavci se, ističe sindikalistica Štulić, izvlače da tako rade samo zbog konkurencije. To naprosto nije točno i voljela bih konačno vidjeti tko će u Hrvatskoj imati pravo promijeniti praksu jer država ne poduzima ništa. Mi pred blagdane imamo kaos, premorene radnike, mahom žene, a poslodavci su svjesni da inspekcije neće doći ili ako dođu, da su sankcije tako male da se njima to isplati raditi.

Ključna stvar je staviti nedjelje i blagdane pod nekakav nadzor jer ovo doista nikamo ne vodi. Ljudi su premoreni, frustrirani i iscrpljeni i ne postoje za svoju obitelj, prenosi Narod.hr.