amnesty international, hrvatska, trump, nacionalizam, manjine

Amnesty International ustvrdio je u srijedu kako je ‘otrovna retorika u kampanji Donalda Trumpa primjer globalnih trendova prema gnjevnijoj politici koja više unosi podjele’. Porastao je govor mržnje prema migrantima diljem Europe i Sjedinjenih Država.

U svojem godišnjem izvješću za 169 zemalja ova skupina za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu rekla je da su političari napali načela ljudskog dostojanstva i jednakosti želeći biti izabrani i usredotočila se na Trumpa koji je preuzeo dužnost 20. siječnja.

“Otrovna retorika u kampanji Donalda Trumpa primjer je globalnih trendova prema gnjevnijoj politici koja više unosi podjele”, rekao je Amnesty u priopćenju izdanom u Parizu, prenosi Reuters. Svijet je, tvrdi Amnesty, postao “mračnije…nestabilno mjesto”, s porastom govora mržnje prema migrantima diljem Europe i Sjedinjenih Država.

“Rani pokazatelji od …Trumpa nagovješćuju vanjsku politiku koja će bitno potkopati multilateralnu suradnju i uvesti u doba veće nestabilnosti i uzajamnog nepovjerenja”, dodao je Amnesty.

“Jaz između djelovnja i retorike”

Trump, republikanac, bivša zvijezda reality showa i magnat nekretnina, je rekao kako je “osoba najmanje rasist” i “osoba najmanje antisemit koju ste ikad vidjeli” te da je jedan od njegovih prioriteta zaštititi Sjedinjene Države od terorizma.

Njegova je administracija označena kontroverzama na svojim početcima zbog žestokih napada na medije, za koje tvrdi da lažu i politiziraju i borbom na sudovima oko njegove izvršne naredbe da se privremeno zabrani ulazak u SAD ljudima iz sedam većinski muslimanskih zemalja jer su, kako tvrdi, sigurnosni rizik.

Amnesty tvrdi kako postoji veliki jaz između imperativa i djelovanja i retorike i realnosti te to ilustrira time što države koje su sudjelovale na summitu UN-a o izbjeglicama i migrantima u rujnu 2016. nisu uspjele dogovoriti bilo kakvu odgovarajuću reakciju na globalnu migrantsku krizu.

Amnesty kaže da su populistički pokreti i poruke postali uobičajeniji i u Europi, primjerice u Poljskoj i Mađarskoj.

“U Hrvatskoj i dalje diskriminacija manjina”

Glede Hrvatske, Amnesty u izvješću za 2016./17. kaže kako su uvjeti za prijam azilanata bili općenito prikladni, ali da nije bilo dosljedne dugoročne politike njihove socijalne integracije.

Amnesty tvrdi kako u Hrvatskoj i dalje ima diskriminacije nacionalnih manjina te navodi kako se Srbi povratnici suočavaju s problemom povrata imovine, a da je pravo na uporabu manjinskih jezika i pisma i dalje politizirano i neprovedeno u nekim gradovima. Romi su unatoč naporima vlasti da unaprijede njihovu integraciju i dalje suočeni s znatnim preprekama u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i zapošljavanju.

Amnesty je ustvrdio kako je razdoblje političke nestabilnosti pred kraj godine bilo praćeno porastom nacionalističke retorike i govora mržnje prema posebice Srbima, izbjeglicama i migrantima.

Izvor: Sloboda.hr/Hina