otvoreno, cijepljenje, Darko Richter, Goran Tešović, lidija gajski, srećko sladoljevFoto: HRT

Pojava ospica u Hrvatskoj opet je izazvala raspravu cijepiti djecu ili ne. O tome su u emisiji “Otvoreno” govorili prim.dr.sc. Darko Richter iz Klinike za pedijatriju KBC Zagreb, prof.dr.sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’, dr.med. Lidija Gajski, spec. interne medicine iz Doma zdravlja Zagreb-Centar te dr.sc. Srećko Sladoljev, voditelj Odjela razvoja i istraživanja Imunološkog zavoda.

Slažete li se s time da je zbog neprocijepljenosti došlo do slučajeva ospica?

Gajski: Nije nužno da je zbog neprocjepljenosti došlo do slučajeva ospica. Cjepiva nisu adekvatno istražena, zna se koji kriteriji moraju biti zadovoljeni. Za svaku bolest treba odrediti vrijedi li koncept konmunalne zaštite. Morali bismo pronaći znanstvena istraživanja koja  bi nam dala podatke o sigurnosti cjepiva i imatim medicinsku raspravu o određivanju sigurnosti cjepiva.

Vi mislite da je ubod igle problematičan?

Sladoljev: Da, ubod iglom je problem, kalendar nije pregust, To se može se vidjeti na prirodnom stjecanje imuniteta, naš imunitet se obnavlja i stoga kalendar nije problem. Igla je problematična jer nosi problem tehničkog unosa na neprirodan način. Samo cjepivo se sastoji od koformulanta. Prolongirana provokacija se unosi u organizam. Nema reakcije imunološkog sustava, jer ne može poništiti izvor iz kojeg dolazi nepoznata informacija, to traje mjesecima.
Kalendar predviđa 78 takvih uboda, čepova. Svaki predstavlja imunološki mobing mjesecima, godinama, ne prestaje. Dolazi do pretjerane stimulacije imunološkog sustava. Imunološki sustav počinje prepoznavati svoja tijela kao strana.

Na koji način je cijepljenje djelovalo na pad smrtnosti stanovništva?

Gajski: Nema dokaza da je cijepljenje pomoglo za pad smrtnosti od zaraznih bolesti. Znanstveni radovi pokazuju da se smrtnost smanjila poglavito radi poboljšanja uvjeta života. Cijepljenje nije imalo snažan učinak. Već do početka uvođenja cijepljenja smrtnost od zaraznih bolesti pala je 90 posto, a za neke bolesti smrtnost je bila iznad 95 posto. Neka gledatelji sami istražuju što se sve dobiva cijepljenjem. Ali neovisni medicinski stručnjaci bi trebali odrediti koliko cjepivo donosi koristi ili šteti. Oni trebaju odrediti u kojoj dobi i kojoj populaciji se treba dati cjepivo. Dominantno je jedno stajalište, samo da je cjepivo korisno, glasovi onih koji govore protiv su ušutkani, dikreditirani, etiketirani i isključeni. Cjepivo je danas postavljeno kao dogma, vrsta vjerovanja.

Tešović: Mi već večeras raspravljamo. Nije ovo jedina takva prilika da pričam s kolegama koji misle drugačije od mene. Mediji daju puno i previše prostora koji iznose činjenice koje nisu provjerene. Turbelukoza nije pala zbog cjepiva, nego zbog poboljšavanja standarda života. To ne možete reći za ospice. Možete to primjerice reći za hepatitis A. Ako ste odgovaran i informiran, neke bolesti su nestale upravo zahvaljujući cjepivima, a to su primjeri ospice, mus, hripavac i difterija.

Sladoljev: Uputio bih Tešovića da nabavi udžbenik za studente medicine iz 1959. godine. Važnost cjepiva spominje na par mjesta, ali više se hvali se higijena i upotreba antibiotika.

Gajski: U Sjedinjenim Američkim Državama situacija je sasvim drukčija, dolazi do velikog projekta protiv cijepljenja. U Americi je autizam veliki problem. I to jedan od 40 boluje od autizma.

Smatrate da su autoimune bolesti povezani s cijepljenjem?

Sladoljev: Medicina je jako dogmatski postavljena kroz cijelu povijest. Ako postoji pogreška, a postoji jer je cjepivo povezano s autoimunim bolestima. Ne možete to negirati. To najbolje vide osviješteni roditelji. Još 2009. su me htjeli staviti u zatvor, jer sam istaknuo da su autizam i problemi u ponošanju vjerojatno povezani s neurološkim bolestima koja su povezana s cijepljenjem. Cijela medicina se čudi.

Gajski je zaključila kako bi o obveznom cijepljenju trebali raspravljati i pravnici i političari jer je to etička, pravna i politička rasprava.

Richter je raspravu zaključio jednom, u najmanju ruku šokantnom izjavom da je rasprava o cijepljenju gdje je prisutno dvoje zagovonika i dvoje protivnika cijepljenja – neravnoprava, već da bi zagovornika trebalo biti 150 naspram dvoje protivnika.

Izvor: Sloboda.hr/HRT/Direktno.hr