zeljko-jovanovic

Izvještaj revizije zorno svjedoči da bivši SDP-ov ministar Željko Jovanović nije bio dorastao vođenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Nevjerojatni promašaji u planiranju rashoda, nebriga za državnu imovinu, velik podbačaj u korištenju fondova EU samo su neki od brojnih propusta koje je na svjetlo dana iznijela državna revizija u svojoj ocjeni za prošlu godinu.

Brojni grijesi koje revizija stavlja na teret ministarstva kojem je do sredine lipnja 2014. bio Željko Jovanović, ponavljaju se godinama. Kao što je već poznato, jedan od najvećih problema bivšem ministru bilo je planiranje rashoda za plaće i naknade za prijevoz učenika, donosi tportal. Revizija podsjeća na epizodu s ‘rupom’ u visini od gotovo jednomjesečne prosvjetarske plaće zbog koje je ministar Linić krajem prošle godine proveo rebalans državnog proračuna.

Naime, Jovanović je za zaposlene u osnovnim školama isplanirao rashode od 4,2 milijarde kuna, a pokazalo se da je potrebno 4,5 milijardi kuna. Također, financijskim planom nisu planirani primici od zaduživanja u iznosu od 88,7 milijuna kuna, na temelju ugovora zaključenog 2007. između Sveučilišta Osijek i poslovne banke za financiranje investicija.

>>> Najnesposobniji ministar u Vladi

Jovanović je promašio i u planiranju korištenja sredstava iz fondova EU-a. Do korekcije prvobitnih planova došlo je zato što nisu stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta koji se financiraju iz fondova EU-a. Tako su za realizaciju pet projekata, koji se financiraju iz fondova EU, u okviru Operativnog programa regionalna konkurentnost 2007. – 2013., izvornim proračunom planirana sredstva u iznosu 98,4 milijuna kuna, a izmjenama proračuna u iznosu 63,2 milijuna kuna. Na kraju su iz sredstava EU fondova izvršena plaćanja za projekte u iznosu od svega 43,3 milijuna kuna što je 31,6 posto manje od sredstava planiranih zamjenama i dopunama proračuna.

Tipičan je primjer nebrige za državnu imovinu u Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta odnos prema stanovima namijenjenim znanstvenim novacima. Projekt poticanja znanstvenih novaka krenuo je još 2000. godine, ali nakon što su useljeni prvi stanari, ministarstvo je potpuno izgubilo kontrolu nad naseljem u zagrebačkom Borovju. S vremenom je dio novaka prestao plaćati najamnine, dio novaka koji su izgubili stambeno pravo ostajao je u stanovima, a u iseljene stanove su počeli ulaziti ilegalni stanari.

Revizija je ustanovila da je od 122 stana u vlasništvu ministarstva na zagrebačkom Borovju samo 80 u najmu dok ih je 20 prazno, a u 22 stana borave ilegalni stanari. Kaos u upravljanju stanovima doveo je do apsurdne situacije da su u 2013. troškovi održavanja stanova bili nekoliko puta viši od prihoda ostvarenih najmom. Naime, troškovi vezani uz navedene stanove iznosili su 998.227 kuna, a prihodi od najamnina svega 290.213 kuna.