Ustavni sud je danas objavio da građanska inicijativa U ime obitelji nije prikupila dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi, među ostalim, tražili da se saborske zastupnike bira imenom i prezimenom.
“U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative “U ime obitelji” nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača”, navodi se u odluci Ustavnog suda objavljenoj na njihovoj internetskoj stranici.
Iako je zaključio da u konkretnom slučaju nije prikupljen dovoljan broj potpisa Ustavni sud je zauzeo je stav da bi se o pitanjima o kojima je udruga U ime obitelji tražila izjašnjavanje građana, uz dovoljan broj potpisa, mogao raspisati referendum. No, Ustavni sud pritom nije razmatrao ustavnost samog referendumskog pitanja, jer Hrvatski sabor od njih to nije ni zatražio.
U obrazloženju svoje odluke Ustavni sud je istaknuo da pravo glasovanja, odnosno odlučivanja na referendumu imaju svi birači upisani u registar birača neovisno o prebivalištu, ali da se potpisi za raspisivanje referenduma mogu prikupljati samo na području Republike Hrvatske.
Postavljeni jasni kriteriji o glasovima iz dijaspore za buduće referendume
“Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim pravne činjenice da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i faktične činjenice da je potpis dao na području Republike Hrvatske”, tumači Ustavni sud.
“Isključivanje birača koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj od mogućnosti potpisivanja inicijative za održavanje referenduma, ako se takav birač zatekne na području Republike Hrvatske u vrijeme prikupljanja potpisa, ne bi se moglo kvalificirati kao ‘nužno u demokratskom društvu” za postizanje legitimnog cilja (ostvarenja neposredne demokracije) i moralo bi biti kvalificirano kao suprotno načelu demokracije’ “, navodi se u odluci.
Ministar uprave Arsen Bauk izjavio je kako je Ustavni sud svojom odlukom riješio prijepor da li u ukupan broj birača u Hrvatskoj ulazi dijaspora ili ne te postavio jasne kriterije za buduće referendume.