Dok se u Hrvatskoj vlada i njezino tzv. vijeće za suočavanje s prošlošću bave simbolima iz povijesti i razmatraju eventualne zakonske zabrane, na sjeveru Europe odvija se potpuno druga priča.
Finska, točnije njezino ratno zrakoplovstvo, i danas nema problema s kontroverznim simbolima te 73 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata redovito u ceremonijalne svrhe koristi vlastitu verziju kukastog križa koji nazivaju ‘križem slobode’.
Mnogi koji se zateknu u Helsinkiju 4. lipnja, kad Finska slavi Dan zastave, ili pak 6. prosinca, kad Finci proslavljaju Dan neovisnosti, ostanu u nevjerici ugledavši postrojbe finskog ratnog zrakoplovstva kako ponosno marširaju noseći na čelu povorke zastave s kukastim križem, prenosi tportal.
Finska točno stotinu godina koristi drevni simbol svastike na spomenicima, medaljama i ordenima, a danas se onaj crni i uspravno položeni, za razliku od nacističkog nakošenog kukastog križa, redovito može vidjeti na vojnim paradama, vježbama ili ceremonijalnim prigodama tamošnjeg ratnog zrakoplovstva. Kukasti križ je naime i nadalje simbol zapovjedništava ratnog zrakoplovstva smještenih u pokrajinama Laponiji, Kareliji te Satakunti.
Ovaj zbog nacista omraženi, a u mnogim zemljama i zabranjeni simbol, u finskom ratnom zrakoplovstvu koristi se od 1918. godine, kad je u toj zemlji izbio građanski rat između proboljševičkih pristaša, tzv. crvenih, i vladinih antisocijalista, tzv. bijelih. Te godine je švedski grof Eric von Rosenpripadnicima ‘bijelih’ postrojbi darovao zrakoplov koji je bio ukrašen plavim kukastim križem, a kako je sam jednom prilikom naglasio, kasnije omraženi znak bio je nacrtan na letjelici isključivo zato što mu se svidio taj simbol.
Švedski aristokrat i etnolog Von Rosen se zanimao za vikinšku ostavštinu te je istražujući nordijske artefakte zapazio neobičan križ koji je prisvojio koristeći ga kao osobni znak. Upravo je taj znak gostujući kod Von Rosena zamijetio i Hermann Göring, drugi čovjek Trećeg Reicha, zapovjednik njemačkog Luftwaffea, otac zloglasnog Gestapa i Hitlerov dogovoreni nasljednik koji je oženio sestru Von Rosenove supruge.
Preispitujući povijest, Finci danas nemaju problema sa službenim oznakama koje uvelike podsjećaju na zloglasni Treći Reich i naciste, pojašnjavajući kako su usvojili kukasti križ dvije godine prije Hitlera te prije nego što je Von Rosen postao otvoreni simpatizer zločinačkog poretka u Njemačkoj.
Kukasti križ u raznim oblicima već se stoljećima rabi kao simbol koji datira iz željeznog doba, a izvorno je povezan s finskim paganizmom koji je taj znak nazivao ‘srce Tursasa’, za koje se vjerovalo da donosi sreću i tjera uroke.
Taj drevni znak u Finskoj doživljava svoju renesansu tijekom 19. stoljeća, kad zagovornici finskog nacionalizma koriste drevne priče i mitove za nadahnuće i identitet. Upravo je kukasti križ postao jednim od glavnih simbola u radovima Akselija Gallen-Kallele, vodećeg finskog slikara kasnog 19. i ranog 20. stoljeća koji je oslikao finski nacionalni ep Kalevalu.
Upravo je Gallen-Kallela osmislio i dizajn finskih državnih odlikovanja, među kojima i Veliki križ Reda finske bijele ruže, čija je ogrlica ukrašena kukastim križevima. Taj je orden Josipu Brozu Titu prilikom posjeta Beogradu 1963. godine dodijelio tadašnji finski predsjednik Urho Kekkonen, poznat po politici striktne neutralnosti prema oba blokovska saveza, održavajući Finsku kao neku vrstu mosta između ta dva antagonistička saveza.
Zanimljivo, samo nekoliko mjeseci nakon što je Tito primio odlikovanje ono je dizajnerski izmijenjeno te je uklonjen kukasti križ kako bi odličje izgledalo manje provokativno.
Izvor: Sloboda.hr/tportal