Već dulje vrijeme među stručnjacima širi se razmišljanje da je trebalo i treba više potrebe staviti javni fokus na najstariju populaciju koja je najugroženija od COVID-19. Čini se da su mediji, Stožer i HZJZ, kao i cijelo društvo, zakazali ne dajući dovoljno naglasak i jasnoću poruke da je 80+ grupacija najugoroženija, a zaostaje u cijepljenju u odnosu na druge, što se vidi i iz grafikona gdje je data usporedba sa Slovenijom.

Molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc, član Vladinog Znanstvenog savjeta, oglasio se na svom Facebooku glede trenutne situacije smrtnosti među populacijom u Hrvatskoj, a upozorio je i da oni koji donose odluke moraju problem sagledati u cjelini.

“Pretjerano stroge mjere ne donose gotovo nikakvu korist, a rezultiraju brojnim izravnim i neizravnim smrtima (primjerice u UK procjenjuju da će lockdown samo zbog manje dijagnostike tumora ubiti više ljudi, nego što ih je ubio virus). Danas znamo da cijepljenje učinkovito smanjuje rizik teškog oblika bolesti, no 6 mjeseci nakon cijepljenja zaštita od zaraze (tj. da PCR test potvrdi virus u nosu) iznosi svega oko 50%. U tom kontekstu, cijepljenjem nije moguće zaustaviti širenje zaraze i ne možemo postići kolektivni imunitet. Cijepljenje je mjera kojom pojedinac umanjuje vlastiti rizik i cijepljenje onih kod kojih je rizik i prije cijepljenja bio mali (mladi i zdravi) ima vrlo mali učinak na broj teško oboljelih i umrlih. To su naprosto neoborive znanstvene činjenice koje su takve kakve jesu pa njih treba prihvatiti i u skladu s njima voditi javne politike. Bolesnih ljudi je uvijek bilo i uvijek će ih biti. Zato u Hrvatskoj imamo 12,000 bolničkih kreveta i izdvajanjem iz plaća i poreza plaćamo oko 72,000 ljudi koliko ih radi u sustavu zdravstva. Oni koji donose odluke moraju problem sagledati u cjelini, a ne se fokusirati samo na jednu bolest, koliko god ona bila medijski eksponirana”, ističe prof. dr. sc. Lauc.

“Najnoviji službeni podaci pokazuju da je najveći broj covid-smrti u kategoriji necijepljenih starijih od 80 godina. Nažalost u Hrvatskoj smo starije od 80 godina jako malo cijepili. Nije za očekivati da se osobe starije od 80 godina više protive cijepljenju nego oni između 70 i 80 godina, a njih smo cijepili gotovo 50% više. Dakle, najvjerojatnije se radi samo o tome da su to starije osobe koje baš i neće same doći na Velesajam radi cijepljenja. Njima treba pomoći. U cijepljenju starijih od 80 zakazali smo mi kao društvo i ne možemo za to okriviti heroje antivaksera na Facebooku (da su oni krivci, imali bi isti, ili veći, problem u kategorijama 60-70 i 70-80 godina, a nemamo ga). Mnoge zemlje imaju problema s cijepljenjem starijih od 80 godina, no druge su bile vrlo uspješne. Primjerice na ovoj slici vrlo jasno vidimo da su u susjednoj Sloveniji prepoznali taj problem i da su početkom rujna poduzeli nekakve mjere usmjerene na starije od 80 godina koje su selektivno značajno ubrzali cijepljenje baš tog dijela populacije.

Od samih početaka znamo da su najstariji najugroženija skupina u ovoj pandemiji i vjerojatno je upravo zbog toga voditelj službe za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo član Znanstvenog savjeta Vlade. Nažalost čini se da baš i ne pratimo što se događa u susjednoj Sloveniji i ne koristimo njihovo iskustvo. Da smo napravili ono što su Slovenci napravili u rujnu, danas bi umiralo puno manje ljudi. Kako naše službe očiti ne rade dovoljno dobro svoj posao oko cijepljenja najstarijih, idemo im pokušati pomoći. Znam da me prati dosta ljudi iz Slovenije. Možete li se raspitati kod svojih starijih sugrađana i saznati što se to u Sloveniji promijenilo u rujnu i na koji način su slovenski epidemiolozi omogućili starijima od 80 da se u značajnijoj mjeri cijepe.

Cijepljenje samo 1% starijih od 80 godina spriječit će više smrti od cijepljenja apsolutno svih zdravih i mlađih od 50 godinaSve covid-potvrde, masovna PCR testiranja i samoizolacije djece i druge besmislice kojima se mlade pokušava natjerati na cijepljenje čak i da su 100% uspješne i rezultiraju cijepljenjem svih mlađih od 50 godina mogu imati učinak najviše kao cijepljenje 1% starijih od 80 godina…

U Sloveniji to očito znaju i rješavaju taj problem. Nažalost čini se da u Hrvatskoj to tek trebamo naučiti i zato ćemo po broju preminulih uskoro vjerojatno prestići Sloveniju… No to neće biti zbog toga što u Sloveniji prisiljavaju mlade da se cijepe. To će biti zbog toga što oni koji su zaduženi za brigu o našim najstarijima ne rade svoj posao (alternativno, možda nije problem u tome što neki ljudi ne rade svoj posao kako treba, već u tome što smo dopustili da nam pristup epidemiji kroje prodajni predstavnici pandemijskog marketinga kojima primarni cilj nije dobrobit svih nas, već što veća prodaja testova, cjepiva i zaštitne opreme)“, kaže Lauc.

Prisila na cijepljenje

Uz to, prof. dr. sc. Lauc poručio je da nikada nije bio i neće biti antivakser – ali se protivi prisiljavanju na cijepljenje.

Čak ni kada je u pitanju ovo cjepivo s kojim sam se i sam cijepio i koje stalno preporučujem svima kojima prijeti teški oblik bolesti. Ja se samo protivim bilo kakvom prisiljavanju na cijepljenje, posebice podlim korištenjem potpuno promašenih i iznimno opasnih covid-potvrda koje zapravo potiču širenje epidemije i jedina svrha im je prisila na cijepljenje i onih kojima to nije potrebno kako bi prodajni ciljevi Pfizera bili realizirani“, zaključuje.

Izvor: Sloboda.hr/Narod.hr