ebanka

Ni nakon globalne financijske krize 2008. svjetsko se bankarstvo nije mnogo promijenilo. Bankari s Wall Streeta, gdje je sve i počelo, samo su prošle godine dobili gotovo 27 milijardi dolara bonusa. Možda zato u svijetu, a pogotovo u Europskoj uniji, ima sve više alternativnih banaka kojima na prvome mjestu nije profit nego etika. Je li to moguće i u Hrvatskoj?

Kada je 2006. Nobelova nagrada za mir otišla u Bangladeš Muhamadu Yunusu i njegovoj “banci za siromašne”, cijeli je svijet vidio da bankarstvo može biti drugačije od onoga kakvo danas poznajemo. U svijetu postoji niz alternativnih vrsta banaka, a jedna od njih jesu i sve češće spominjane etične banke.

Prema riječima voditelja projekta etične banke Gorana Jerasa, te banke ulažu u stvari koje su društveno održive, ekološki prihvateljive i ekonomski održive i pri tome težište stavljaju na dobrobit ljudi i kvalitetu života, a ne na profit.

Prva bi se etična banka u Hrvatskoj trebala registrirati iduće godine. Bit će u vlasništvu korisnika, članovi će uplaćivati početne uloge. Kamate će biti što je moguće niže, neće davati potrošačke kredite ni imati poslovnice.

Ona će djelovati i obrazovno, prosvjetiteljski na našu javnost jer ljudi misle da je nemoguća etika u bankarstvu, međutim očito da je moguća, a teško se vraćati moralu nakon što se duboko zagazilo u nemoral, kaže Ivan Lovrinović sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Ljudi su u Hrvatskoj svašta prošli pa teško vjeruju u ovakav projekt. Etične banke ne mogu promijeniti svijet, ali današnjem kapitalizmu pokušavaju dati ljudskije lice.

Izvor: HRT