O tome kakvo nas ekonomsko proljeće čeka, o inflaciji, o novim udarima na džepove građana, paketu pomoći koji Vlada najavljuje, te kakav će nam biti standard nakon uvođenja eura i hoćemo li plaćati veće kamate na kredite u Studiju 4 HRT-a govorio je ekonomist Neven Vidaković.

Vlada nema cjelokupni plan borbe protiv inflacije

Ekonomist Vidaković prokomentirao je najavljivane Vladine pakete pomoći za najugroženije.

“Uvijek se donose nekakve mjere. Problem je što se radi samo o povećanju socijalne pomoći. A Vlada nema nikakav cjelokupni plan za borbu protiv inflacije. Ne radi matematičke izračune i simulacije kako bi eventualne mjere utjecale na proračun i prihode države. Kad ministar Marić i premijer Plenković sjednu za stol, ja jednostavno ne znam o čemu oni pričaju. I onda ćete dobiti da su te mjere ono što se vrlo pristojno može nazvati ekonomska demagogija, koju mu slušamo već godinama” – rekao je Vidaković.

Prema njemu, prva najveća demagoška laž je bila da stabilnim tečajevima rješavamo sve probleme.

“Demagoške laži”

“Na stranicama HNB-a piše ‘stabilnost cijena se postiže putem stabilnosti tečaja.’

Sad pričamo o uvoznoj inflaciji. Kako možemo imati uvoznu inflaciju, rečeno je da to ne postoji. A ako postoji zbog čega ta ista institucija HNB nikad nije razvila transakcije da nas zaštiti od toga?

Druga laž je bila da će s ulaskom u euro pasti kamatne stope. Sad najednom slušamo da ćemo imati rast kamatnih stopa. Pa imali ste na vašoj tv prije dva ili tri tjedna guvernera koji je rekao ‘ulaskom u euro past će nam kamatne stope’. Tjedan ili dva kasnije na jednoj drugoj TV rekao je ‘ja potpuno podržavam rast kamatnih stopa’. To nam govori da cijeli sustav uopće ne može identificirati probleme, da se s ničim ne upravlja i da se stvari prepuštaju kaosu.” – rekao je ekonomist.

“Neki ekonomisti kažu: Sve treba prodati”

Po Vidakoviću, imamo pogrešne definicije.

“Oni koji su na vlasti imaju pogrešne ciljeve. Neki ekonomisti nas 20 godina uvjeravaju da nam je najbolji put prodaja imovine. Interesantno Sandra Švaljek cijelo vrijeme priča da država sve treba prodati, ali zato se jako brine za svoj novac. Ono što je moje je moje, a zajedničko je ničije. Mi smo rasprodali energiju, financije, hranu, zašto nas sad ti stranci ne štite, gdje su sad svi ti kolumnisti koji su govorili da je najbolji put Hrvatske prodaja imovine? Zašto sad svi ti stranci ne kažu: moramo štititi Hrvatsku.”

Makroekonomski problem

Ovo što nas čeka nije mikroekonomski problem, cijene brašna, upozorio je Vidaković.

“Ovo je makroekonomski problem koji se mora riješiti makroekonomijom. Trebali bi ljudi koji imaju plaću preko 40.000 kuna početi raditi svoj posao. Moraju sjesti premijer, ministar financija i guverner i rješavati cijeli sustav, ne kroz jednu nego kroz desetine mjera i za to moraju dobiti komentare od ljudi koji su na prvoj liniji fronte. A mi imamo gospodarsko vijeće u kojem su predstavnici velikih stranih poduzeća. Želite znati što treba poduzetniku? Odvezite su u moj rodni Slavonski Brod, pitajte nekog tko ima 30 zaposlenih ‘što vama treba?’. I na taj način po sektorskim granama. Istovremeno trebamo se vratiti na postavke da smo mi mali i da moramo štititi svoje.”

Četvrta kriza unazad 15 godina

“Ovo je unazad 15 godina četvrti slučaj da mi imamo vanjsku krizu za koju smo potpuno nepripremljeni“, podsjetio je Vidaković.

“I te krize s obzirom da smo mali nas uvijek pogode više i zato moramo štititi svoje. Moramo uzeti najcrnji mogući scenarij, a to je da se država više ne može refinancirati na međunarodnom tržištu. Nakon toga treba utvrditi gdje smo mi sada i kako od sadašnjeg stanja izbjeći taj najcrnji scenarij.

Pitanje je mogu li nas ljudi koji su nas doveli ovdje, odavde izvaditi? Odgovor je ne, jer da nas dobro vode, ne bi nas doveli ovdje gdje smo i drugo pitanje ima li u Hrvatskoj još uvijek ljudi koji kažu u redu možemo drugačije” – pita se ovaj ekonomist.

Pad standarda

“Mi smo se pozicionirali da nam drugi vode državu i da ovisimo o drugima. Rekao sam već prije – nama će standard dvije godine prije ulaska u euro pasti deset posto, također nama će standard nakon ulaska u euro pasti deset posto i to je službena politika Europske središnje banke. Prije par dana je guvernerka Europske središnje banke rekla da je najbolja mjera protiv inflacije pad standarda. Zato što ona mora izabrati između pada standarda građana i financiranja prezaduženih država. Politika Europske središnje banke je osiromašenje građana EU unutar eurozone. Mi se moramo pitati  želimo li to, a ako ne želimo kojim mjerama možemo to izbjeći” – kaže Vidaković.

Dvije velike greške Europske središnje banke

“Kad preuzmemo euro preuzet ćemo i probleme eura. Europska središnja banka je napravila dvije velike greške. Prva greška je da kontinuirano i dan danas negiraju postojanje inflacije. Na taj način su dozvolili financijskim tržištima da doslovce rade što hoće. Druga greška je da su previše novca dali bankama. Banke sada diktiraju što da rade s tim novcem“, upozorio je.

Veće rate kredita

Na upit, što će biti s kreditima prosječnog građanina, nakon što uđemo u eurozonu 2023., Vidaković je odgovorio:

“Recimo povećanje od pola posto, jedan posto kamata.”

Dodao je da nas očekuje pad standarda, odnosno živjet ćemo lošije.

Kritizirao je to što su vladajući rasprodali sve hrvatsko, te upitao: Zašto sad predsjednik uprave MOL-a ne kaže mi moramo štititi Hrvate?

Rekao je i da su mu se kolege ekonomisti, poput Josipa Tice, glavnog ekonomista SDP-a rugali kad je upozorio da će standard građana pasti.

Izvor: Sloboda.hr/HRT