2_siget-jpg-688x388_q85_crop_upscale

U Mađarskoj je obilježena 450. obljetnica bitke kod Sigeta u kojoj je 2500 vojnika, većinom Hrvata, pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog više od mjesec dana odolijevalo opsadi osmanske vojske.

Posljednjeg dana bitke, na današnji dan 1566. godine, Zrinski se s preostalim vojnicima probio iz utvrde i junački poginuo. Na svečanosti uz predsjednika države Janosa Adera, sudjelovala je i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović te visoki predstavnici Republike Turske.

Susret Kolinde Grabar-Kitarović i mađarskog kolege Janoša Adera na trgu povijesnoga grada označio je početak obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke. Središnja svečanost održana je na sigetskoj tvrđavi uz intoniranje hrvatske, mađarske i turske himne.

Grabar-Kitarović i Ader održali su Predsjedničke govore u čast Nikoli Šubiću Zrinskom i sigetskim junacima.

Ader je kazao između ostalog da je Nikola Šubić Zrinski znao da “Siget nije samo zaštita domovine nego zadnji bastion svega onoga što je za njega vrijedno. Znao je da treba zaštititi i obraniti puno važnije od samih zidina – kralja kojem je prisegnuo, domovinu koju su i njegovi preci junački štitili, zemlju koja je bila njegov dom.”


 

Hrvatska i Mađarska dijele tradicijske i suvremene europske vrijednosti, istaknula je hrvatska predsjednica. U tom je kontekstu spomenula i Tursku.

Grabar-Kitarović je izjavila je da je unatoč padu Sigeta, ishod bitke u cijeloj Europi doživljen kao čudesna pobjeda. “Njime je bio zaustavljen pohod moćne osmanlijske vojske na Beč, tada vrata zapadne Europe. Ujedno, spriječen je obuhvat Hrvatske sa sjevera, što bi za nju, iscrpljenu višedesetljetnim ratom, bilo fatalno. Zbog svega toga, a ponajviše, zbog nepokolebljiva junaštva Zrinskoga i sigetskih branitelja, ta je bitka za Hrvate i Mađare bila mnogo više od jedne epizode u dugom višestoljetnom obrambenom ratu”, kazala je između ostalog predsjednica Republike Hrvatske.


 

Dvoje predsjednika i turski predstavnik su u obnovljenom Parku mađarsko-turskog prijateljstva potom odali počast polaganjem vijenaca ispred spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom. Njegovo poprsje stoji uz bistu sultana Sulejmana Veličanstvenog kao simbol prevladavanja povijesnih antagonizama. Potpredsjednik turske vlade Veysi Kaynak pozvao je u govoru da to bude točka koja će simbolizirati prijateljstvo i bratstvo triju naroda.

Hrvatska predsjednica i mađarski predsjednik poslije su se u Pečuhu susreli s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj. Zatim su zajedno otišli u Karanac, u općini Kneževi Vinogradi, i nazočili svečanosti otvaranja renovirane Reformirane kršćanske kalvinske crkve crkvene općine Karanac. Nakon toga susreli su se i s predstavnicima mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Hrvatska predsjednica i mađarski predsjednik zajednički su pokrovitelji obilježavanja 450. godišnjice slavne Sigetske bitke.

Nikola Šubić Zrinski je 1566. s 2500 vojnika uspio zaustaviti napredovanje 100.000 pripadnika osmanlijske vojske pod vodstvom sultana Sulejmana Velilčanstvenog prema Beču. Turci su pod Sigetom izgubili 20.000 vojnika i to ih je stajalo uspješnog pohoda na Beč. Zrinski i njegovi vojnici junački su branili grad mjesec dana, ali kad su shvatili da Turke više ne mogu zadržati, umjesto predaje odlučili su se za proboj iz grada 8. rujna 1566., iako su znali da im to donosi sigurnu smrt.

Izvor: Sloboda.hr/HRT
Foto: HRT