švicarski franak banka presuda osijek

Hrvatska vlada je u kratkom priopćenju obavijestila javnost da je zaprimila službeno upozorenje Europske komisije koja smatra da je donesenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama prekršeno pravo Europske unije.

O daljnjim koracima Europske unije i Republike Hrvatske vezanim za ovo pitanje javnost će biti pravovremeno obaviještena. Ova će Vlada učiniti sve kako bi spriječila moguće negativne posljedice, a sukladno trenutnim Ustavnim ovlastima, stoji u Vladinom priopćenju.

U Udruzi Franak smatraju da hrvatske banke dulje od 10 godina nezakonito povećavaju kamate u svim kreditima te im je neprihvatljivo ponašanje Europske komisije. “Ukupni trošak konverzije”, smatra Goran Aleksić iz Udruge Franak, “nije veći od 5 milijardi kuna, a država bi ga lako mogla nadoknaditi kaznenim postupcima protiv banaka koje su prijavili DORH-u, te uvođenjem poreza na aktivu banaka.”

Vanessa Mock, glasnogovornica Komisije za financijske usluge, kazala je kako se zna da krediti u stranim valutama, poput onih u švicarskim francima, mogu postati problem kada se zajmoprimci ne mogu zaštiti od iznenadnih promjena tečaja te “u potpunosti podržavamo potrebu da im se pomogne u tim teškim okolnostima. Međutim, zakon koji je donio hrvatski parlament dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira o njihovoj sposobnosti za vraćanje kredita. Time su  troškovi konverzije skoro u potpunosti pali na leđa zajmodavaca i izlazi se izvan onoga što je potrebno i razmjerno kako bi se postigao legitiman cilj zaštite siromašnih zajmoprimaca i izbjegla kriza potrošačkih kredita”, rekla je Mock.

“Osim toga, retroaktivna primjena zakona ugrožava načelo pravne sigurnosti, što može potkopati povjerenje investitora u hrvatsko gospodarstvo”, dodala je. Istaknula je kako Komisija smatra da je potrebno “postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira. Nadamo se da će Hrvatska pronaći razmjerno rješenje. To je važno i u interesu svih, potrošača i investitora”, rekla je Mock.

Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom oodgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema  zadovoljavjućeg odgovora, Komisija se može obratiti Sudu EU-a.

U HRT-ovom Dnevniku 3 Slavko Linić, bivši ministar financija, kazao je da ga ne čudi  upozorenje Europske komisije upućeno Vladi RH u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima. “Vlada Zorana Milanovića to je učinila kao izborni trik, a ne kao ozbiljno rješenje. Čak sam u svojim raspravama upozoravao da ako se zaista želi učiniti ono što je potrebno u Hrvatskoj, to je čuvati građane koji su ušli u rizik “švicaraca” za prvu nekretninu. Smatrao sam da bi rješenje trebalo prenijeti i na euro kredite s euro devizama koje su građani uzimali, ali samo za prvu nekretninu. Oni koji nisu kupili nekretninu u kojoj stanuju, već su gradili apartmane i kupovali jahte smatrao sam da jednostavno to nikako nije smjelo biti prebačeno na banke. I naravno ako već idete na socijalnu mjeru, a to su ugroženi zbog prve nekretnine – tada je odnos između države i banaka trebao biti 40-60 u kojemu je 40 mogla biti država, a banke 60″, rekao je Linić.

Ljubo Jurčić kazao je za Dnevnik 3 da devizna klauzula nije nikada trebala biti dozvoljena u Hrvatskoj. “Trebalo je specificirati štete koje su očite za hrvatsko društvo, potom se dogovoriti s HNB-om, bankama i drugim sudionicima. Zbog negativnih posljedica promjene tečaja na svjetskom tržištu, građani su plaćali veće iznose, a šteta se prenijela pomoću mehanizma devizne klauzule. Veća naplata pogoršava stanje u zemlji. To je ukupna društvena šteta. Vlada je radila krivo i sada treba razgovarati s bankama i Europskom komisijom kako štetu ne bi osjetile ni banke ni građani”, kazao je Jurčić.

Izvor: Sloboda.hr/HRT