Turistički kapaciteti u Hrvatskoj skoro su u potpunosti popunjeni. I dok zemlja bilježi rekordnu sezonu, pitanje smještaja postaje sve veći problem. Deseci zapuštenih hotela diljem Jadrana mogli bi biti odgovor na taj problem. Neki od njih, poput Haludova na Krku, bili su eksluzivna odmarališta svjetske elite, drugi su zapušteni preko dva desetljeća.
Anka Mrak Taritaš za Novu TV najavila je nove kazne za vlasnike nekretnina, koje bi ih trebale motivirati da ih stave u funkciju turizma.
Vidjeli smo Haludovo, nekad svjetsko odmaralište. Koliko morate novčano kazniti vlasnika da bi se on odlučio prodati ili graditi novi hotel?
“Cijeli smisao je da vlasnici koji su kupili nekretnine a nisu ih priveli kao turističke svrhe, da ih komunalnim naknadama prisilimo da se objekti stave u funkciju”.
Mislite li da će tolika povećanja nekoga natjerati da se pokrene?
“Očekujemo da hoće, u pripremi je Zakon o komunalnom gospodarstvu i povećanje naknade za one objekte koji su turistički a ne služe toj namjeni, trebala bi biti 5 do 10 puta više nego je uobičajena naknada. I druge zemlje sa sličnim problemima na taj su način uspješno riješile ovaj problem, pa ne vidimo razloga da i Hrvatska u tome ne uspije.
Haludovo danas plaća oko 20 tisuća kuna, a povećanjem naknade bi plaćao oko 500 tisuća kuna godišnje. Ako stavi u funkciju, bit će manja. No, specifično je što Haludovo komunalnio opremljen prostor, s cestom, javnom rasvjetom, odvodnjom. Općina to plaća i kad hotel radi i ne radi, no ako će raditi bit će veća korist i za općinu i državu”.
A i država ima takve zapuštene hotele, hoćete li onda kažnjavati sami sebe?
“I država mora svoje objekte staviti u funkciju, i interes je da moramo sve koji to ne čine prisilimo na to, a to je ujedno i interes države za svoje objekte”.
Komunalna naknada u nadležnosti je gradova, zašto gradovi nisu prislili vlasnike da – ili grade ili prodaju zapuštene hotele?
“Cijela komunalna naknada u općinama i gradovima ide upravo njima, a ne državi. Interes je da si povećaju prihode, a općine i gradovi to ne čine. Većina ih oko 10 posto u prihodima sadržava komunalnu naknadu, a cilj je da imaju oko 15 posto. Ovako ćemo natjerati one koji ne čine svoj posao da ga čine, da ubiru komunalne naknade”.
Koliko je to novca koji leži neiskorišten, stotine milijuna ili možda milijarde?
“Vrlo je teško to procijeniti, malo smo uspoređivali stanje u komunalijama općinama prije i poslije revizije, i radi se o stotinjak milijuna kuna”.
Znači li to da više nema izuzetaka i da će to svi plaćati, pa i Crkva?
“Bit će uvijek izuzetaka, postoji sporazum koji je Hrvatska potpisala s Crkvom, što je slično kao u Italiji. Tamo gdje je nekretnina u funkciji i zarada, plaća se komunalna naknada, gdje nije naravno da neće, jer ćemo poštivati sporazume”.
Može li se ovo smatrati porezom na nekretnine, ali se zapravo tako ne zove?
“Ja to ne bih smatrala porezom na nekretnine. Da bi bili spremni uvesti ga, moramo znati koliko ih imamo, i to sad želimo doznati. To je prihod općina i gradova”. (Hina)