Franjo Vugrinec, šef zagrebačke Udbe, tj. Službe državne sigurnosti, preminuo je u Zagrebu ovoga vikenda. O smrti čovjeka koji je, kao i mnogi njegovi kolege Udbaši, nakon raspada Jugoslavije zauzeo visoku poziciju i u Službi za zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske, nigdje ni slova. Usto, Vugrinec se spominje i kao aktivni sudionik obrade emigranta Stjepana Đurekovića zbog čega je Njemačka navodno poslala i uhidbeni nalog.
Ime Franje Vugrinca najčešće se spominje u kontekstu akcije ‘Brk’. Upravo je na njegov prijedlog provedena ta akcija kojoj je cilj bio operativna obrada Stjepana Đurekovića kojeg se istraživalo u kontekstu financijskih malverzacija u Ini. Vugrinca je Pavle Gaži 1982. imenovao načelnikom Centra SDS-a za Zagreb. U to vrijeme, Josip Perković obnašao je dužnost šefa II. Republičkog odjela za emigraciju, a Josip Mustač šef je republičke Udbe.
“Vugrinec je bio na nižoj poziciji od Mustača i Perkovića. Dao je prijedlog da se pokrene operativna akcija ‘Brk’. Zagrebačka policija tada provodi istragu o malverzacijama u Ini, a Mika Špiljak se buni zašto se u tom kontekstu sumnjiči i njegova sina Vanju. Stoga, Mika Špiljak na užem partijskom sastanku traži da se vidi što je s Đurekovićem i zašto je otišao u Njemačku. Pretpostavljam da tada Vugrinec dobiva zadatak da formalno pokrene akciju”, rekao je za tportal novinar Željko Peratović.
Smatra da je neobično da se službena potvrda o Vugrinčevoj smrti ne može dobiti ni na jedan drugi način nego neslužbenim kanalima. To po njemu dokazuje da je Udba i dalje tabu tema u Hrvatskoj. Napominje da se Vugrinec neslužbeno spominjao u kontekstu novih uhidbenih naloga iz Njemačke, a vezano za slučaj Đureković.
Peratović napominje da ne znači da je akcije ‘Brk’ nužno rezultirala likvidacijom Stjepana Đurekovića, no kako bi Vugrinec, ako ništa drugo, zasigurno bio pozvan u Njemačku svjedočiti u procesu protiv Perkovića i Mustača. Peratović kaže kako je Vugrinec bio na zlu glasu, strelovito se uspinjao na hijerarhijskoj ljestvici Udbe, a postoje i svjedočanstva ‘proljećara’ da se služio fizičkim mučenjem prilikom iznude priznanja.
Vugrinec je na mjestu šefa zagrebačke Udbe ostao do 1987. Raspadom Jugoslavije traži umirovljenje u svibnju 1990., no prvi ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac tek mjesec dana kasnije imenuje ga savjetnikom pomoćnika ministra unutarnjih poslova za Službu za zaštitu ustavnog poretka.
Pošto se “hrvatska” država pobrinula za to da se ni jednom udbašu ne sudi za zločine, udbaški krvoloci svoj život završavaju nažalost na slobodi, ali krvavih ruku.
Autor: Sloboda.hr/tportal