cezar 1111

Gaj Julije Cezar (Caius Iulius Caesar) bio je jedan od najvećih državnika, političara i vojskovođa Rimske Republike, osoba čije ime i reputacija povijesnog velikana seže do današnjih dana. Rođen 100. pr. Kr. u jednoj od najuglednijih rimskih patricijskih (plemićkih) obitelji Julijevaca, od malena se isticao svojim ugledom, inteligencijom te iznimnom sposobnošću vođe i stratega. Kao nećak drugog velikog rimskog državnika i diktatora Gaja Marija, Cezar je još kao mladić sudjelovao u vojnama svog ujaka od Grčke do Španjolske, gdje je stekao iznimno vojno obrazovanje i obuku. Brz napredak u službi omogućio mu je da neposredno pred Marijev pad postane i kvestor (sakupljač poreza), a nešto kasnije i general rimske vojske. Godine 59. pr. Kr. s najbogatijim Rimljaninom Markom Licinijem Krasom i tada najvećim rimskim vojskovođom Gnejom Pompejem sklapa prvi trijumvirat, vladavinu trojice najznačajnijih ljudi nad Rimskom Republikom, uz blagoslov Senata. Kako bi se riješio sve jačeg Cezara, Pompej ga šalje u Galiju prethodno oženivši njegovu kćer Juliju. Cezar pokorava čitavu Galiju do Armorike (u današnjoj Belgiji), a veliki ustanak Kelta (Gala) pod Vercingetoriksom konačno guši 52. pr. Kr. Nakon toga se Cezar, već proslavljeni pobjednik, trijumfator i briljantni govornik odlučuje vratiti u Rim. Znajući da mu Pompej i Senat rade o glavi, odbija prilikom prijelaska rječice Rubikon u sjevernoj Italiji (koju po rimskom zakonu nije smio prijeći niti jedan vojskovođa pod oružjem) ostaviti vojsku, već izgovara čuvene riječi: “Alea iacta est!” (Kocka je bačena!) i kreće s vojskom na Rim. Iako je na kraju porazio Pompeja i krajem 40-ih godina prvog stoljeća pr. Kr. postao apsolutni gospodar Rimske Republike, nije dugo uspio balansirati između nesklonih mu republikanskih frakcija, koje su se bojale da će se i formalno proglasiti kraljem i diktatorom. Zbog toga su ga na rimski državni praznik Ožujskih Ida 15. ožujka 44. pr. Kr., koji je ironično ustanovio sam Cezar (Julijanski kalendar se naziva po njemu kao tvorcu) u predvorju Senata dočekali urotnici naoružani noževima, te ga pod kipom njegovog već pokojnog protivnika Pompeja izboli čak 23 puta. Vođe urote su navodno bili senatori Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut, kojem je kao svom sinovcu Cezar izgovorio i svoje posljednje riječi: “Et tu, Brute?” (Zar i ti, (sine) Brute?), osupnut tom izdajom. U velikoj Cezarovoj ostavštini izdvojimo hrvatsku i međunarodnu riječ za cara (kaiser, cesare, cesar, tsar,…) koja se izvodi upravo iz njegova imena.

Autor: Juraj Njegovan pl. Balen
Foto: Facebook