Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priprema se za rast broja zahtjeva za dugotrajnu vizu indijskih državljana kojima je prethodno MUP odobrio rad i boravak u Hrvatskoj, piše u četvrtak Večernji list.

Dnevnik navodi da u proteklih nekoliko godina postoji sve veća potražnja za radnom snagom iz te zemlje.

Odlazak Indijaca, i drugih stanovnika Indijskog potkontinenta, iz domovine prema EU, i prema Hrvatskoj, sve je veći i legalnim i ilegalnim putem. Lani je njih 17.000 zatražilo, a 15.000 dobilo radne vize i vize za dugotrajan boravak u Hrvatskoj.

Za usporedbu, u siječnju je izviješteno da je 18.000 Indijaca došlo u šengenski prostor ilegalnim putem preko Srbije, što je relativno novi trend i novo migrantsko opterećenje koje je je sve jače.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman danas i sutra u New Delhiju s indijskim kolegom razgovara i o vojnoj i ekonomskoj suradnji, piše Večernji list.

Božinović: Broj ilegalnih migracija u 2023. približava se 2015. i 2016. godini

 Brojevi ilegalnih ulazaka migranata na područje Europske unije ove se godine približavaju razini iz 2015. i 2016. godine, rekao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji za medije sa svojim bugarskim kolegom. 

Božinović je u Zagrebu ugostio Ivana Demerdžijeva, potpredsjednika bugarske tehničke vlade za javni red i sigurnost i ministra unutarnjih poslova. 

Hrvatski ministar rekao je da je s bugarskim kolegom glavna tema bila migrantska kriza koja „po svim pokazateljima ne samo da ne jenjava” po pitanju ilegalnih ulazaka na teritorij Europske unije, „nego su u prvim mjesecima 2023. brojevi veći nego što su bili prošle godine” i približavaju se brojevima, posebno kad je riječ o azilu, iz 2015. i 2016.  

Božinović je kazao kako migranti, kao i ranije, većinom dolaze s Bliskog istoka i sjevera Afrike, no da zbog liberalizacije viznog režima u susjedstvu, „prije svega u Srbiji i BiH”, stižu i stanovnici država poput Burundija i Kube. 

„Samo prošle godine države članice EU-a zaprimile su gotovo milijun zahtjeva za međunarodnom zaštitom”, nastavio je ministar. 

Naglasio je kako su jedan od uzroka većeg broja migracija posljedice ruske agresije na Ukrajinu koje su poremetile svjetske ekonomske tokove i velik broj ljudi gurnule ispod granice siromaštva, ali i ugrozile opskrbu hranom upravo onih područja koje su već ranije imale takvih poteškoća. 

Na veći broj dolazaka utjecali su i katastrofalni potresi u Turskoj i Siriji koji su se dogodili upravo na području gdje je boravio velik broj izbjeglica iz Sirije i drugih država. 

„To nas sve skupa stavlja pred velik izazov. Europa se ne može zatvoriti, no Europa se mora nositi u borbi protiv ilegalnih migracija i protiv onih koji na toj nesreći zarađuju”, rekao je Božinović, naglasivši da ni Bugarska ni Hrvatska ne mogu same rješavati to pitanje koje će dominirati ovom i sljedećom, izbornom godinom u EU-u.  

Izvor: Sloboda.hr/Hina

foto: ilustracija