Na današnji je dan 1921. godine u istočnoj Istri uspostavljena Labinska Republika, simbol otpora Hrvata Istre talijanskom fašizmu i okupaciji toga dijela Hrvatske. Bila je to kratkotrajna samoupravna republika čiji su osnivači bili rudari s područja Labina i Raše, koji se nisu htjeli pokoriti fašističkim propisima Mussolinijeva režima, niti pristati na prisilno potalijančivanje, pljačku i asimilaciju.
Raspadom Austrougarske monarhije 1918. Kraljevina Italija, koja je godinu dana ranije tajnim Londonskim ugovorima prešla sa strane Trojnoga Pakta na stranu Antante, dobila je od Britanaca u zamjenu za tu promjenu strana “pravo” na okupaciju gotovo čitave istočnojadranske obale, što im do 1921. i uspijeva, sa iznimkom Dalmacije koja je do 1924. i sramotnih Rapallskih ugovora (kojom su velikosrpski i jugounitaristički nastrojeni političari doslovno poklonili Italiji grad Zadar te otoke Lastovo i Palagružu) ostala u sastavu Hrvatske i kasnije Kraljevine SHS. Koristeći oslabljeni položaj tih novostečenih (hrvatskih i slovenskih) krajeva, Talijani uspijevaju prisvojiti i velika područja Istre , te iskorištavaju njezino stanovništvo i gospodarski potencijal u robovlasničkom smislu riječi, slično kao i Mletačka Republika u ranijim stoljećima.
Prije nego što su preuzeli vlast u Italiji, fašistički odredi su zaposjeli sjedište radničkog odbora u Trstu 1921. godine, istog zapalili i napali predstavnike sindikata rudnika Raše. Povodom ovog događaja i prijašnjeg robovlasničkog odnosa prema radnicima rudnika Labinštine, dolazi do generalnog štrajka oko dvije tisuće rudara. Rudari u kratkom vremenskom roku zauzimaju rudnike, proglašavaju republiku pod krilaticom “Kova je naša!” (Rudnik je naš), organiziraju vlast i takozvanu crvenu stražu kao zaštitu od fašista te sami rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. Talijanska uprava u Istri se odlučuje ugušiti postojanje republike vojnom silom što im 8. travnja 1921. godine i polazi za rukom nakon žestokog otpora rudara.
Ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće. Iako je fašizam na vlast u Italiji stigao tek 1922., u ovim krajevima i nešto ranije su započeli teror, represija i talijanizacija Istre, odmah nakon potpadanja ovih krajeva pod Italiju 1918. godine. Isti ti upravitelji Istre, iredentistički sljedbenici okupatora Rijeke Gabriellea D’Annunzija, su aktivno sudjelovali u dovođenju fašizma na vlast. Stoga je ispravno tumačenje da je Labinska republika bila prvi ustanak protiv fašizma u svijetu, kao i kratkotrajna slobodna hrvatska država, u trenutku kada je ostatak Domovine ponovno porobljen, ovaj puta od Rima i Beograda.
Autor: Juraj Njegovan pl. Balen
Foto: Barkun.hr