maslinovo-ulje

Maslinova ulja u našim trgovinama nikako se ne mogu nazvati otrovima. Neka od njih možda ne zadovoljavaju etiketu ekstradjevičanskog već spadaju u kategorije djevičanskog ili običnog, no to ne znači da nisu za ljudsku upotrebu kako su izvijestili neki mediji, poručili su stručnjaci Odjela za kemijske analize hrane.

Nakon što je u Slobodnoj Dalmaciji u utorak objavljen tekst pod naslovom ‘Police su pune ekstra djevičanskog otrova’, Sektor inspekcija u poljoprivredi zatražio je od Odjela za kemijske analize hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije potrebne informacije kako bi zajednički prikazali javnosti stvarno stanje u ovom slučaju.

U Uredu za odnose s javnošću Ministarstva poljoprivrede objasnili su nam da je dezinformacija objavljena u nekim hrvatskim medijima prouzročila velike štete kako proizvođačima ulja tako i kupcima jer je poljuljala povjerenje u sustav koji dobro funkcionira i obavlja sve potrebne kontrole kako kvalitete, tako i zdravstvene ispravnosti maslinovog ulja.

‘Članak koji je prenesen u Jutarnjem listu primjer je nestručnog i nekorektnog novinarstva u kojem se informacija zlorabi i iskrivljuje isključivo zbog privlačenja pažnje i prodaje novina’, poručili su iz Odjela za kemijske analize hrane.

‘Naslovi i kontekst članka su takvi da se stječe dojam da sva ulja s polica i iz domaće proizvodnje ne valjaju, što apsolutno nije točno. Činjenica je da na tržištu imamo kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja. Tamo gdje se uoče problemi o njima treba razgovarati i na njih ukazivati, ali ne na ovakav nekorektan i neistinit način’, upozoravaju stručnjaci.

Analizirana su nova ulja, a ne iz trgovina

U svojem priopćenju objašnjavaju da je udruga maslinara Paićuša u okviru svoje manifestacije u njihov Zavod dostavila šifrirane uzorke ulja. To nisu bila ulja koja su već ušla u prodaju već uzorci ulja napravljenih od nove berbe maslina. Među njima je u skladu s uobičajenom praksom bio i jedan uzorak iz trgovine. Neka od analiziranih ulja nisu zadovoljila kriterije za ekstra djevičansko maslinovo ulje, već su prema parametrima kvalitete svrstana u druge kategorije, većinom u djevičanska. No to ne znači da nisu dovoljno dobra za konzumaciju.

‘Za niti jedno ulje se apsolutno ne može upotrijebiti riječ otrov. Napominjemo da su za potrebe manifestacije od analiza rađeni isključivo parametri kvalitete, a ne zdravstvena ispravnost. Velika većina ulja na natjecanjima je visoke kvalitete, a ona koja nisu upravo služe kao primjer da se ukaže na eventualne probleme i potakne njihovo rješavanje. Zbog toga smo i ukazali na problem čuvanja i skladištenja ulja tijekom godine jer je jedna od važnih uloga struke upravo edukacija proizvođača i potrošača.

Dakle, iz svega gore navedenog može se zaključiti da se u ovom slučaju ne radi o zdravstveno neispravnom maslinovom ulju, odnosno ”ekstra djevičanskom otrovu”, nego o maslinovom ulju koje subjekti u poslovanju s hranom trebaju staviti na tržište pod drugom kategorijom, većinom kao djevičansko maslinovo ulje’, poručuju stručnjaci Odjela koji je obavio analizu.

Čelnik Paićuše: Ja ću svoje ulje baciti

Čelnik Udruge Paićuša Nedjeljko Fistonić, od koje je krenula priča o problematičnim uljima, za tportal je potvrdio ni on ne misli da su ulja iz trgovina otrovna već da neke etikete ne odgovaraju stvarnoj kvaliteti. No tvrdi da bi među novim uljima, koja još nisu stigla do potrošača, moglo biti nekih koja nisu za konzumaciju jer je berba bila dosta loša.

‘Ne znam zašto su novinari upotrijebili termin otrov, to je senzacionalizam. Kada čitate tekst vidite da naslov ne odgovara onome što piše u članku. Mi u sklopu naše manifestacije ocjenjivanja kvalitete ulja uobičajeno uzmemo jedno ulje iz trgovine u nekom gradu pa ga zajedno s novima pod šiframa, da se ne zna koje je koje, damo na analizu u Zavod. To smo učinili i s uljima iz nove berbe od 2014.’, rekao je Fistonić.

‘Zavod nije utvrdio da su ona otrovna. No ipak, neka od ulja koja bi se ove godine mogla naći po pijacama i konobama mogla bi imati preko dva posto masnih kiselina što znači da nisu dobra za konzumaciju. Među novim uljima ima čak i nekih koja imaju 15 i 20 posto masnih kiselina. Ona su već štetna, osobito ako se konzumiraju u većim količinama, pa se moraju rafinirati da bi se mogla koristiti. To znači da se mogu prodavati samo kao rafinirana ulja, a ne djevičanska ili ekstradjevičanska’, objasnio je.

Fistonić kaže da je svoje ulje sam dao na analizu što mali proizvođači ne rade jer im je previše skupo. Stoga će se, tvrdi, po tržnicama moći naći svakakvih ulja maslinara koji proizvedu samo nekoliko stotina litara pa ne rade kontrolu. Ipak, nije nam htio otkriti ime laboratorija koji mu je napravio analizu.

‘Ja smatram da ni moje ulje nije dobro za konzumaciju jer ima preko 15 posto masnih kiselina pa ga namjeravam baciti’, rekao je.

U Ministarstvu poljoprivrede i u Ministarstvu zdravlja objasnili su nam da se ulja ne mogu naći u prodaji u trgovinama prije nego što prođu višestruke kontrole kvalitete i ispravnosti.

U Odjelu za kemijske analize hrane naglasili su da manifestacija Paićuša, kao i ostale manifestacije na kojima se ulja ocjenjuju, nikako nisu službena kontrola te da se kao takve ne bi smjele prezentirati. Štoviše, ove godine, zbog mogućih problema s kvalitetom, planiraju uzeti više uzoraka nego prijašnjih.

Hrvati troše izuzetno malo ulja

Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede Hrvati troše izuzetno malo maslinovog ulja, između litre i pol i dvije litre po glavi stanovnika godišnje. U Grčkoj se ona kreće oko 20 litara, u Italiji i Španjolskoj oko 11, a u Portugalu oko osam. Značajan dio hrvatskih stanovnika, gotovo 50 posto, prema svojim prehrambenim navikama, uopće ne troši maslinovo ulje u prehrani.

Ukupna potrošnja od 2000. do 2012. u Hrvatskoj se kretala između 2.815 i 6.571 tone godišnje. Za potrebe našeg tržišta oko 5.000 tona nabavlja se iz domaće potrošnje, a oko 2.000 iz uvoza.

Hrvatska ima oko četiri i pol milijuna stabala maslina. U najboljoj godini 2007. proizvedene su 5.282 tone ulja, prenosi Tportal.