hrvatska primiti imigranti

Dužnosnici Europske unije pripremaju se izvršiti pritisak na vlade zemalja EU-a da preuzmu mnogo više azilanata od zemalja na granicama unije koje su pod pritiskom, a Hrvatska bi trebala prihvatiti 3200 migranata, pišu u četvrtak mediji.

Pošto su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predasjednik Francois Hollande u četvrtak podržali plan koji su čelnici EU-a u lipnju odbacili, dužnosnici kažu kako bi izvršna tijela EU-a mogla predložiti povećanje svojega plana za četiri puta kako bi obvezala države da preuzmu 160.000 migranata iz Italije, Grčke i Mađarske, piše agencija Reuters.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker će objaviti novi prijedlog u srijedu, a njegov glasnogovornik je odbio unaprijed govoriti o planu. Ali visoki dužnosnici EU-a su rekli kako Juncker, koji je u svibnju predložio obvezujuće kvote za zemlje kako bi prihvatile 40.000 azilanata iz Italije i Grčke, sada razmatra skoro utrostručenje brojke i dodavanje još 50.000 iz Mađarske.

Čelnici zemalja EU-a odbili su nametanje kvota iz Bruxellesa ali njihovi napori da dođu do ciljanih 40.000 na dragovoljnoj osnovi nisu uspjeli premašiti 32.000 dok su brojke pristiglih migranata u Italiju, Grčku i sve više u Mađarsku narasle na na stotine tisuća, što nije viđeno od 1992.

Prema novom planu Europske komisije Hrvatska bi trebala primiti 3200 migranata od ukupno 160.000, piše u četvrtak britanski list Daily Mail u svom online izdanju.

Prema prijedlogu Europske komisije iz svibnja Hrvatska je trebala primiti 747 migranata iz Italije i Grčke te 315 sirijskih.

Najviše migranata bi trebala primiti Njemačka 34.077, potom Francuska 26.215 i Španjolska 16.835 a najmanje Cipar 722. Hrvatski susjed Slovenija trebala bi preuzeti 2128 migranata, navodi Daily Mail. Kvote su određene temeljem broja stanovnika pojedine zemlje, gospodarskog bogatstva, prijašnje integracije imigranata i stupnju zaposlenosti.

Velika Britanija, koja je odbila pridružiti se planu kada je izvorno bio uspostavljen u svibnju, neće morati prihvatiti niti jednog imigranta unatoč tomu što je jedna od najvećih i najbogatijih zemalja EU-a. Irska i Danska isto tako nisu prihvatile plan.

U nastojanju da se omekša otpor među bivšim komunističkim zemljama u EU-u koje kažu da nisu naviknute na masovnu imigraciju izvan Europe kao njihovi zapadni susjedi jedan je dužnosnik EU-a rekao Reutersu da bi se tim zemljama mogla dati mogućnost da plate drugima da prihvate migrante ako ih ne preuzmu same.

Mađarski premijer Viktor Orban je rekao u Bruxellesu kako neće prihvatiti veliki broj muslimana i nazvao kvote “pozivom” milijunima drugih da riskiraju put u Europu. Slovačka isto tako kaže da daje prednost kršćanskim imigrantima.

U slučaju potrebe Slovenija bi mogla aktivirati kapacitete za oko 5000 migranata, izjavio je za Slovensku televiziju u četvrtak zapovjednik uprave za zaštitu i spašavanje slovenskog ministarstva obrane Srečko Šestan, dodavši da vjeruje da neće biti tolike potrebe.

Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar izjavila je pak da je Slovenija spremna za slučaj da u nju dođe veći broj imigranata i izbjeglica, za što održava koordinacijske sastanke s više od deset općina koji raspolažu kapacitetima za smještaj, pri čemu bi država pokrivala troškova njihova smještaja i druge troškove. Odbila je navesti broj koji bi Slovenija mogla prihvatiti.

Upozorivši da je Slovenija u Schengenskom sustavu, ona je rekla da bi se imigranti dijelili na one koji u Sloveniji zatraže međunarodnu pomoć, odnosno azil, za koje bi važio jedan postupak, dok bi oni koji to ne učine bili prihvaćeni, ali bi ušli u proceduru povratka u države odakle su došli u Sloveniju ako s njima postoji takav sporazum, odnosno u zemlje odakle su izbjegli ako to bude moguće.

Slovenija je po njenim riječima spremna za prihvat migranata ako bi u nju došao veći val, a privremeno bi bili smješteni i oni koji bi granicu prešli nezakonito iako ne bi mogli zatražiti azil.

U svim postupcima oko mogućeg dolaska migranata po njenim će se tvrdnjama voditi računa o njihovoj sigurnosti, ali i o sigurnosti države, pa će biti sigurnosno provjereni.