porez na štednju

S prvim danom 2015. godine počinje se plaćati porez na dohodak od kamata na štednju. Građani će na ušteđevinu u bankama plaćati porez po stopi od 12%.

Porez bi trebao obuhvatiti 400 tisuća građana. Oko 50.000 štediša ima ukupno 10 milijardi eura štednje i godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata, na koje do sada nisu plaćali nikakav porez. Prosječno bi, kako procjenjuju u resoru financija, na štednju od 50.000 kuna porez na iznos kamate od te štednje bio približno 140 kuna, a na 100.000 kuna štednje godišnje bi se plaćalo oko 350 kuna poreza na kamatu.

Porez na kamate reguliran je i izmjenama Zakona o porezu na dohodak, a Ministarstvo financija procjenjuje da će se oporezivanjem prihodi od poreza na dohodak povećati za oko 300 milijuna kuna godišnje.

Dio sredstava uplaćivat će se u lokalne proračune no Udruga gradova ističe da će gradovi zbog povećanja osobnog odbitka i promjena poreznih razreda, ostati bez oko 1,8 milijardi kuna.

Ponovno poticaji za stambenu štednju

Građanima koji uplaćuju stambenu štednju država će ponovno davati poticaje. Za uplate stambene štednje u 2014. neće biti poticaja, a Vladinom uredbom o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje od ove se godine uvodi promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava. Tako će za uplate u 2015. država dati poticaj u iznosu od 4,9 posto za uplate do najviše pet tisuća kuna štednje, dakle najviše 245 kuna.