huda jama strogo čuvana tajna film

Hrvatski klub poziva na premijeru dokumentarnog filma Huda jama – strogo čuvana tajna koja će se održati u utorak, 25. listopada 2016., u 19 sati u dvorani “Vijenac”, Kaptol 29 a u Zagrebu.

Na film u trajanju od 60 minuta ulaz je slobodan.

Istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, publicist Roman Leljak u razgovoru za Narod.hrrekao je da je njegova knjiga ‘Huda jama – strogo čuvana tajna’ ipak otvorila neko posebno pitanje poslijeratnih žrtava i Huda jama jedan je od dosad najstrašnijih zločina.

Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugokomunista, ubijenih nakon Drugog svjetskog rata. U Hudoj jami slovenska je državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela.

“U Hudoj jami među onih 800 žrtava našlo se i stopalo koje je bilo manje od 12 cm, znači da se radi o djetetu, tako da će djece u Hudoj jami biti. Pokop ljudi iz Klimske jame na području Logateca, Postojna, bio je 9. rujna. Tamo smo našli dvoje djece jedno staro tri godine i jedno dijete staro tri mjeseca. Partizani nisu mnogo birali. Svi oni koji su se našli s poraženim vojskama koje su tada prolazile kroz Sloveniju, zadesila je ista sudbina, nije bilo bitno jesu li to djeca, unuci, sve je to na neki način likvidirano”, rekao je Roman Leljak za Narod.hr.

huda jama

Najveća grobišta u Sloveniji su Tezno pokraj Maribora, zatim rudnik Pečovnik pokraj Celja, Dolina Sv. Janeza u Žicama kod Slo­venskih Konjica, rudnik Huda jama i mnoga druga od kojih ni u jednome nema ispod tisuću žrtava. Još je 16 živih nekadašnjih partizana iz jedinice koja je ubijala ljude bez suđenja.

“U Sloveniji je 1945. izabrano, na žalost, 15 rudnika za te zločine. Rud­nici su tada bili najpovoljniji. I inače, nalaze se u nepristupačnim krajevima, gdje nema velike naseljeno­sti. Za partizane to je bilo vrlo jednostavno, nije trebalo veli­koga kopanja, na brzinu su to mogli odraditi, noću… To su bili razlozi…”, rekao je Roman Leljak u razgovoru za Hrvatski tjednik od 20. listopada.

U dokumentarnome fil­mu „Huda jama“ koji će hr­vatska javnost uskoro moći vidjeti ističe se da su šefovi tih rudnika bili u partizani­ma koji su, dakle, poznavali teren i lokacije pa je i to ra­zlog što su partizani žrtve re­lativno brzo „rješavali“.

“Na području Celja bilo je dosta tih rudnika i baš iz tih krajeva i naselja otišli su ljudi u parti­zane i u komuniste. Oni koji su postali komandanti, politkomesari itd., sjetili su se svojih nekadašnjih radnih mje­sta u rudnicima kada je trebalo bacati žrtve, sjetili su se iskorištenih rudnika, tako je bilo i u slučaju rudnika Huda jama”, kazao je Leljak.

Početkom ove godine najavljivalo se da je američka filmska tvrtka iFilms LLC u suradnji s Hrvatskim Filmskim Institutom u proizvodnji dokumentarno igranog filma o Hudoj Jami, odnosno o stradanju hrvatskih, slovenskih i austrijskih civila koje su bez suđenja zvijerski mučili i pogubili komunisti 1945. godine, par tjedana nakon završetka Drugog svjetskog rata. Partizani su nagurali par desetaka tisuća mladih ljudi, djevojaka te ih žive zazidali u okna rudnika u kojima su svi skupa preminuli mučeničkom smrću.

huda jama

Cilj ovog filma rasvijetliti je taj zločin protiv čovječnosti te otvoriti put istini prema svijetu. Stradanja su Hrvata nakon Drugog svjetskog rata ogromna. Ovo je samo jedna epizoda komunističkih zlodjela. Kroz film se želi progovoriti o njima, podastrijeti svijetu sliku ovih strahota i patnji naših mučenika.

Završna inačica filma trebala bi biti na hrvatskome i engleskome jeziku. Namjera je film prikazati na festivalima diljem svijeta, distribuirati na fakultete po Americi, Kanadi i EU te podijeliti članovima Američkog kongresa odnosno Europske unije i predstaviti ga pred vijećem naroda u UN-u.

Predstavljanjem filma pred tako širokom publikom bit će diplomatski pomak i nastojanje da se uz pomoć ostalih zemalja konačno u Saboru osudi komunistički režim.

Ovaj film snimljen je prema predlošku istoimene knjige Romana Leljaka Huda jama.

Početkom listopada počeo je prijenos posmrtnih ostataka žrtava masovnog poratnog grobišta iz napuštenog rudnika Barbvarin rov, u selu Huda jama kod Celja, na mariborsko groblje Dobrava.

Prijenos više od 700 posmrtnih ostataka pripadnika vojski i civila u egzekucijama iz poratnih mjeseci 1945. odobrilo je vladino povjerenstvo.

Računa se da će prijenos posmrtnih ostataka 700 žrtava Hude jame biti završen do kraja mjeseca, kada će u memorijalnom obilježavanju tih tragičnih događaja na mariborskom groblju sudjelovati i slovenski predsjednik Borut Pahor.

Pogledajte najavu filma:

Izvor: Sloboda.hr/Narod.hr