vakula

Upozorenja na opasne vremenske pojave mogu spriječiti materijalnu štetu, čak i sačuvati ljudske živote, ali i prouzročiti paniku, osobito ako se izdvajaju i posebno ističu pojedini elementi iz cjelokupnog sadržaja upozorenja, piše Zoran Vakula za Meteo kutak HRT-a.

Bi li bilo bolje ne upozoravati, nego ostaviti korisnicima vremenske prognoze nek’ sami shvate je li ono što se spominje u „klasičnom“ tekstu vremenske prognoze za njih opasno ili ne?!

Tuča, pijavica…

Dulji niz godina izbjegavalo se u prognozama spominjati mogućnost tuče i pijavica, nego bi se na njih mislilo kod spominjanja „grmljavinskog nevremena“, „olujnog nevremena“, „grmljavinskih pljuskova“ i sl.

A i tuča i pijavice uobičajene su, premda većini ne i željene i ugodne meteorološke pojave, koje su nam se događale i prošlih mjeseci, jamačno će i u sljedećima, vrlo vjerojatno redom iznadprosječno toplima, što će povećati vjerojatnost njihove pojave jer u zagrijanoj atmosferi ima još više energije za razvoj olujnih procesa kod dolaska vlažnog i hladnog zraka.

Uostalom, o tome postoje mnogobrojni znanstveni radovi. Jedan od posljednjih objavljen je nedavno, i o njemu je već pisano.

Mjestimice ponovno moguće nevrijeme

Vjerojatnost pojave olujnog nevremena, pa i mjestimične tuče, osobito na Jadranu i pijavica, znatno se povećava i sljedećih dana, poglavito od potkraj utorka i tijekom srijede, što je dodatni povod za ovaj tekst. Naravno, ne u cilju uznemiravanja, stvaranja panike i senzacije, nego upravo suprotno.

Kao i u prošlim tjednima, i u sljedećem ćemo imati promjenljivo vrijeme, i još jednu izraženiju promjenu temperature zraka, a prije nje južinu – pad tlaka, jugo, jugozapadnjak… Uostalom, Tomislav Kozarić, dipl. ing, meteorolog prognostičar Službe za vremenske analize i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ-a) istaknuo je:

„Nakon današnjeg i sutrašnjeg uglavnom suhog i djelomice sunčanog dana, u utorak će na kopnu biti promjenljivo oblačno, te još malo toplije, a jugozapadnjak će slabjeti. Ponegdje će biti i kiše. U srijedu će zapuhati sjeverac i sjeverozapadnjak, a temperatura zraka bit će u osjetnom padu. Uz prolazno jače naoblačenje u gorju će biti i susnježice i snijega. U četvrtak ujutro mjestimice magla, a zatim ponovno oblačnije s oborinama, osobito tijekom petka, kada će najvjerojatnije biti i najhladnije, i osobito u gorju ponovno sa snijegom.

I od utorka promjenljivo oblačno i nestabilno, povremeno s kišom, pa i u obliku pljuskova, vjerojatno i uz grmljavinu. Kiša u srijedu na sjevernom Jadranu može biti i izraženija, a umjereno i jako jugo, mjestimice prolazno i južni i jugozapadni vjetar, okrenut će na umjerenu i jaku buru, ponegdje i s olujnim udarima, uz pad temperature zraka. U četvrtak će bura prolazno oslabjeti, mjestimična kiša moguća je uglavnom u Dalmaciji, a u petak ponovno na većini Jadrana.“

Dakle na Jadranu ponovno ponegdje može biti poplavljenih riva, a uz premještanje ciklona i hladne fronte od utorka do petka povećana je i vjerojatnost mjestimičnog olujnog nevremena s većom količinom kiše u kratkom vremenskom razdoblju, pri čemu se ne smije isključiti ni mogućnost tuče.

Upozorenja za Jadran

A planirate li ploviti svakako prije provjerite prognoze i upozorenja za Jadran i pomorce, koja svakodnevno, barem tri puta dnevno izrađuju i objavljuju meteorolozi Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a.

Pripremaju, i vjerojatno će ove godine početi svakodnevno objavljivati, i posebna obalna upozorenja za 12 nautičkih milja od hrvatskog kopna u MeteoAlarm sustavu, u kojem se, u cilju pravodobnog obavješćivanja javnosti, od 23. ožujka 2007. godine svakodnevno na internetskoj stranici www.meteoalarm.eu objavljuju upozorenja o opasnim vremenskim pojavama u većem dijelu Europe za tekući i sljedeći dan. Stranica je jedan od rezultata projekta EUMETNET-a –  mreže mnogobrojnih europskih nacionalnih meteoroloških službi.

METEOALARM

MeteoAlarm je jedinstven servis u Europi koji objedinjuje službene prognoze i upozorenja nacionalnih meteoroloških službi, u Hrvatskoj je to DHMZ, lako je dostupan javnosti, jednostavan je i razumljiv. Jednim je pogledom moguće vidjeti gdje sve u Europi vrijeme može biti opasno.

Simbolima i bojom kodiranim kartama daju se najsvježija upozorenja na vjerojatne ekstremne vremenske prilike za sljedećih 48 sati i to za: obilne kiše s mogućnošću poplava, grmljavinske oluje, olujni vjetar, ekstremnu vrućinu i hladnoću, šumske požare, maglu, obilan snijeg i lavine te velike obalne plime.

Boja kojom je označeno pojedino područje pojedine zemlje predstavlja najveće od četiri razine izdanog upozorenja:

crvena boja – naznačuje najveću opasnost od ekstremnih vremenskih prilika koje su vjerojatne i koje u mnogo slučajeva mogu ugrožavati život;

narančasta boja – znači manju opasnost od nevremena koje može uzrokovati oštećenja i nesreće;

žuta boja – potencijalnu opasnost na vrijeme koje vjerojatno neće biti ekstremno, ali je nužna pozornost; dok

zelena boja – znači da se opasno vrijeme – ne očekuje.

Za daltoniste postoji karta u sivim nijansama.

Razine upozorenja dane su kao jedinstven sustav s jasnim odnosom između meteoroloških pojava, moguće štete i opasnosti te predloženo ponašanja u cilju ublažavanja i izbjegavanja šteta. Granice razina razlikuju se od regije do regije. Na primjer, snijeg u području Alpa uzrokuje manje poremećaje i štete nego u Lisabonu ili Dubrovniku.

Putem glavne internetske stranice za cijelu Europu, klikom na pojedinu zemlju može se doći na stranice s regionalnim upozorenjima, a klikom na regiju pronaći će se podrobnije informacije o mogućoj opasnosti, s naznakama intenziteta i trajanja.

Upozorenja su dostupna svima, na mnogobrojnim jezicima, pa koristi mogu imati mnogi, počevši od onih koji putuju radi posla ili odmora pa do svih ostalih društvenih subjekata u cilju efikasnijeg planiranja poslova i aktivnosti na koje opasne vremenske prilike mogu utjecati. Posebnu važnost ove informacije imaju za službe civilne zaštite.

DHMZ-a i METEOALARM od 2009.

Hrvatska je putem Državnog hidrometeorološkog zavoda postala članicom EUMETNET-a u 2007. godini, nakon čega je pristupila i većini programa koji se odvijaju u okviru ove inicijative, pa tako i METEOALARM-u. Opsežne i složene pripreme za operativno uključivanje u program potrajale su sve do kraja 2008. godine, otkada se svakodnevno izrađuju upozorenja na opasne vremenske pojave u predoperativnoj testnoj fazi, a od sredine srpnja 2009. godine i u punoj operativi, vidljivoj na službenim internetskim stranicama METEOALARM-a. Upozorenja se izrađuju za osam hrvatskih regija koje se razlikuju po svojim klimatološkim obilježjima i dio su cjelokupnog sustava METEOALARM-a za Europu.

UPOZORENJA ZA ZRAKOPLOVSTVO

Osim gore spomenutih upozorenja na opasne vremenske pojave dobro je znati da meteorolozi koji rade u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe redovito objavljuju meteorološka upozorenja za zrakoplovstvo, u skladu s propisima Organizacije za međunarodno civilno zrakoplovstvo (ICAO) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Autor: Zoran Vakula/HRT