slovačka plinovod lng baltik jadran

Slovaci očekuju poslije Poljske da postanu do 2020. godine potpuno neovisni o ruskom plinu. 15 mjeseci je bilo potrebno da se dobije složena procjena utjecaja na okoliš. Investicija plinovoda do Poljske će stajati 100 milijuna eura i samo se čeka izgradnja LNG terminala na Krku te izgradnja hrvatskog kraka plinovoda do Mađarske kako bi srednja Europa postala potpuno neovisna o ruskom plinu te uvezana najvažnijim projektom srednje Europe: Plinovodom Baltik – Jadran.

U izgradnji poljsko-slovačkog interkonektora plinovoda do Swinoujscie na Baltiku napravljene su dvije važne etape projekta: dio plinovoda koji bi povezivao Eustream plinovod kroz Slovačku od Veľké Kapušany u Slovačkoj do poljskog grada Strachocina u dužini od 164 km, sa slovačke strane je dobio procjenu utjecaja na okoliš i važan certifikat za modifikaciju kompresora plinske stanice u mjestu Veľké Kapušany koji je dio poljsko-slovačkog plinovoda. Slovački operator ističe da će cijelokupna investicija biti gotova do 2019. godine čime će Slovačka dobiti pristup plinu od Baltika preko poljskog sustava plinovoda.

Postupak dobivanja procjene utjecaja na okoliš je trajala 15 mjeseci. „Obzirom na opseg istraživanja, procjena je pripremljena u vrlo kratkom vremenu“, ističe glasnogovornik slovačkog operatera Eustream, Pavol Kubik. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša dopušta izgradnju plinovoda za povezivanje Poljske i Slovačke pod određenim uvjetima.

Ovaj projekt za Slovačku predstavlja povijesni trenutak u plinskom sektoru koji će u iduće 3 godine osigurati još jedan dobavni pravac plina spojem do Baltičkog mora. Predviđeno vrijeme završetka projekta do 2019. godine te prema dosadašnjem tempu pripreme bez kašnjenja, očekuje se završetak u predviđenom roku.

Dvosmjerni plinovod Veľké Kapušany – Strachocina predviđen je za mogućnost prijenosa 4,7 milijardi m3 plina godišnje u smjeru Poljske te iz Poljske u smjeru Slovačke 5,7 milijardi m3 s mogućnošću daljnjeg širenja. Na Poljsku otpada 58 km dok ostatak od 164 km bi se gradio na području Slovačke.

Mreža plinovoda te LNG terminal Swinoujscie predstavljaju projekt izlaska Poljske i ovisnosti o ruskom plinu koji se zadnjih godina pokazao kao moćno oružje za ostvarivanje političkih ciljeva, iz tog razloga je Poljska pokrenula ovaj proces. Konkretni projekti koje sad već aktivno pokreće Slovačka dovesti će za nekoliko godina i izlazak Slovačke iz 100% -tne ovisnosti o ruskom plinu obzirom da jedan krak plinovoda prema Europi prolazi i po cijeloj dužini Slovačke od ukrajinske granice. Kako je Njemačka pokrenula velike projekte na baltičkom moru Nord Stream 1 i 2, postojala je opasnost velike opasnosti za srednjoeuropske države koje bi ostale bez tranzitnih naknada, a s druge strane ne bi postojala tržišna cijena plina za njih čime bi značajno bila ugroženo gospodarstvo tih država.

Slovačka ima šansu da odmah nakon velikih plinskih investicija u Poljskoj postane druga država koja će izaći iz zone ovisnosti o ruskom plinu. Kako se sa strane Poljske bude gradila mreža plinovoda prema Litvi na istok gdje je već aktivan plutajući LNG terminal te prema jugo preko Slovačke i Mađarske do Jadranskog mora gdje je također u fazi izgradnja LNG terminala Krk kojim bi se u potpunosti povezali jug i sjever Europe.

Kako smo pisali da su LNG tankeri iz SAD-a već na putu prema Europi, a koji dovoze LNG plin po znatno nižim cijenama od trenutnih u većini europskih država, ova mreža plinovoda će još više sniziti cijene pline te omogućiti ravnopravne cijene za cjelokupno europsko tržište plina što je do sad izostalo jer je za srednju, južnu i istočnu Europu postojao samo jedan dobavljač plina.

Izgradnja plinovoda prema Poljskoj će investitore stajati oko 100 milijuna eura za slovački dio plinovoda do poljske granice, i bit će potpuno komercijaliziran tijekom 2020. godine. Na jugu je od lipnja već aktivan plinovod koji se spaja na mađarsku mrežu plinovoda s kapacitetom od 4,5 milijardi m3 u smjeru Mađarske te za sad 1,8 milijardi m3 iz Mađarske u smjeru Slovačke. Mađarski krak interkonekcije dužine od 113 km većinom se nalazi na području Mađarske. Za nastavak izgradnje plinovoda prema Hrvatskoj odgovorna je Hrvatska, koja za sad nikako ne pokreće izgradnju dvosmjernog kraka prema Mađarskoj o čemu je Mađarska već nekoliko puta protestirala.

Kako se u Hrvatskoj značajno kasni u ovim projektima, pojavili su se pritisci s više strana oko ubrzanja. Da li ciljano, slučajno ili jednostavno zbog komplicirane birokratske procedure, ono što je Litva napravila u 1,5 godinu, u Hrvatskoj se već provodi više od 10 godina. Problem sve predstavlja, od problematičnih vlasničkih udjela zemljišta na Krku gdje bi se trebao graditi plinovod do sporosti s projektnom dokumentacijom oko izgradnje plinovoda prema Mađarskoj, a također treba uzeti u obzir i vlasnički spor oko INA-e između Republike Hrvatske i mađarske tvrtke MOL koji se trenutno nalazi na arbitražnom sudu u Londonu.

Glavni tranzitni energetski koridor Baltik – Jadran se aktivno provodi sa sjeverne strane europskog kontinenta dok s južne, hrvatske strane se projekt nastoji opstruirati što je više moguće. Jesu li u pitanju koruptivni elementi opstrukcije ili jednostavno birokratska mreža prepreka, uskoro ćemo saznati. Projekt je krenuo i više se ne može zaustaviti, čak više ni jedna Njemačka neće imati snage još dugo blokirati taj projekt, posebno sad kad je Poljska znatno ojačala i ima mehanizme zaustaviti sramotni projekt Nord Stream 2 kojim su njemačko-ruske tvrtke pokušale potkopati sustav energetske pa i političke sigurnosti europskog kontinenta.

Autor: M. Glavinic/Novi Pogledi
Foto: Lidovky.cz