Foto: fah
Saborski Odbor za medije u srijedu je obavio razgovore sa kandidatima za pet članova Programskog vijeća HRT-a, a od 31 prijavljenog pred Odborom se pojavilo 27 kandidata.
Sad imamo mogućnost razmisliti o svim saslušanim kandidatima, rekao je predsjednik Odbora Jasen Mesić (HDZ) te najavio da bi Odbor idućeg tjedna mogao Hrvatskom saboru formalno poslati prijedlog odluke o Programskom vijeću. Odbor listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete prosljeđuje Saboru, koji onda pojedinačno glasuje o svim predloženima.
Lista za Sabor
Prema dobivenom tumačenju, na toj bi se listi trebali naći svi prijavljeni kandidati, dakle oni s kojima je Odbor razgovarao, ali i četvero kandidata koji su se ispričali i nisu došli – novinari Josip Jović i Darko Markušić, predsjednica udruge “U ime obitelji” Željka Markić, te sveučilišna profesorica Tena Perišin.
Kandidati koji su došli pred Odbor ocijenili su da HRT treba dati više prostora mladima, obrazovanju i kulturi, da Programsko vijeće treba osnažiti ljudima koji razumiju medije, te da manjine treba uključivati u redovni program, a ne “trpati” ih u posebne emisije.
U višesatnom propitivanju na trenutke je znalo i zaiskriti.
Ne vidim nikakve direktne veze između vas i medija, osim što je Hrvatski crveni križ (HCK) dao šator pobunjenim hrvatskim braniteljima protiv legitimno izabranih hrvatskih vlasti, rekao je Robertu Marktu, izvršnom predsjedniku HCK-a, Nenad Stazić (SDP) pitajući se je li osoba koja je na taj način djelovala podobna da bude u Programskom vijeću.
Markt je odgovorio da se nije radilo o političkim motivima, te da HCK šator nije dao pobunjenim građanima nego hrvatskim ratnim vojnim invalidima s obzirom da je tog dana u listopadu 2014. bilo hladno. Zamolili su šator za privremeno utočište, o čemu sam obavijestio tadašnjeg zamjenika ministra branitelja Bojana Glavaševića, rekao je Markt koji je osim u HCK-u dugo radio u Ministarstvu gospodarstva, te bio u diplomaciji.
Teme o mladima i obrazovanju
Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja ističe da HRT treba osigurati poštivanje različitosti, zastupljenost svih tema i dati više prostora za mlade. Teme mladih i obrazovanja slabo su zastupljene, a postojeći formati nisu primjereni toj populaciji, kaže Baketa.
Povjesničar Ivica Lučić s Hrvatskog instituta za povijest kaže kako ga je Institut kandidirao držeći da bi mogao pridonijeti unapređenju programa ili utjecati na neku vrstu “balansa” u tom programu. Smatra da obrazovni i kulturni program treba imati više prostora.
Relativizacija broja žrtava, posebno na Dan sjećanja na žrtve holokausta je neprimjerena, kao povjesničaru stalo mi je da se utvrdi istina, prema žrtvama treba imati empatiju, odgovorio je Lučić zastupniku Goranu Beusu Richembergu (HNS) kojeg je zanimalo kako gleda na to što je na HRT-u rečeno da je u logoru Auschwitz navodno ubijeno 1,1 milijun Židova.
Odbor je razgovarao i sa Zorislavom Lukićem iz Matice hrvatske, sveučilišnim profesorima Antom Bralićem, Đorđem Obradovićem, Gordanom Črpićem, Ivanom Tantom i Zlatanom Krajinom, rehabilitatoricom i pedagoginjom Matejom Bublić, kritičarem i esejistom Vlahom Bogišićem, magistrom kulturnog menadžmenta Petrom Ćurićem, diplomiranim novinarom Darkom Marincom, vanjskim suradnikom na studiju socijalnog rada Nedjeljkom Markovićem, docenticom na Pravnom fakultetu u Zagrebu, uže specijaliziranoj za pravo intelektualnog vlasništva Romanom Matanovac Vučković, glazbenikom i producentom Borisom Mužanovićem, te dugogodišnjim radijskim mandžerom Franjom Greguricom.
Razgovarao je i s nizom umirovljenih novinara: Silvom Celebrini, Milivojem Pašičekom, Damirom Pijacom, Tomislavom Radićem i Ivanom Starčevićem, kao i radijskim voditeljem Trpimirom Vickovićem, kolumnistom u pisanim i elektronskim medijima Zvonimirom Peranićem, pravnikom i književnikom Milom Prpom, bivšom ravnateljicom Hrvatskog državnog arhiva Vlatkom Lemić i Željkom Tomašićem.
Izvor: Sloboda.hr/Hina