Foto: Snimka zaslona
U Hrvatskom novinarskom društvu održava se domjenak Srpskog narodnog vijeća u povodu Božića po julijanskom kalendaru. Na domjenak je stigao i predsjednik Vlade Andrej Plenković i mnogi ministri, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, izaslanici predsjednice države, predsjednika Sabora (Furio Radin) i Vlade Srbije Vladimir Božović.
Na samom je početku, prilikom pozdravljanja nazočnih, Pupovac krivo pročitao ime ministrice kulture, pa je tako Nina Obuljen Koržinek postala Obuljan Krožinek.
Tradicionalno, Pupovac je svoj govor temeljio na lažnom mitu o Jasenovcu, kao svojevrsnom biču za Hrvate. U toj mitomaniji Pupovac je toliko pretjerao, pa je izjavio da je Jasenovac mjesto na kojemu je stradalo najviše pripadnika hrvatskog naroda u 20. stoljeću. Osim što je brojka od 8000 ubijenih Hrvata u Jasenovacu za vrijeme NDH dokazano lažna, čak se ni ta brojka ne može usporediti s brojkama stradalih Hrvata na stratištima Križnog puta nakon Drugog svjetskog rata poput Kočevskog roga, Maceljske šume itd.
Donosimo presjek njegovog govora.
“Posebno mi je zadovoljstvo što na ovaj dan mogu čestitati Božić onima koji su ga slavili prije kratkog vremena, vjernicima Katoličke crkve, a svima koji ste ovdje i koji nas mogu čuti želim sretnu 2017. godinu. prije godinu dana u ovoj dvorani kad smo se okupili, imali smo Vladu na odlasku i Vladu na dolasku. U vremenu koje je bilo burno, neizvjesno, burno, konfliktno i zabrinjavajuće. Izborima smo dobili okolnosti smirenja, okolnosti onoga što je obećavalo odsutnost konflikata i posvećenost problemima svih građana, uključujući i onih srpske nacionalnosti. Za to imamo zahvaliti gospodinu Plenkoviću, za ono što je donio svojim političkim programom i svojim suradnicima. Da nije bilo ploče u Jasenovcu, ta atmosfera, to iščekivanje, sigurno gotovo ničime ne bi bilo stavljeno u sjenu. Ovako smo u ovu godinu ušli s vjerom u bolje sutra, ali i sa sjenom na toj nadi i s osjećajem zabrinutosti, koje tim činom ne može, a da ne bude proizvedeno. Moji sugovornici su mi rekli – budite osobni, govorite u ime sebe, ali moja uloga mi to ne dopušta.
Ono što svi međusobno sigurno dijelimo – smrt jednoga od nas ne može biti razlog da negiramo smrt drugoga od nas, pogotovo ne na takvome mjestu, na mjestu historijskoga stradanja i posrnuća koje se među nama dogodilo, na mjestu u kojem je u 20. stoljeću vjerojatno stradalo najviše pripadnika hrvatskog naroda. Ne spominjem ni Srbe, ni Židove, ni Rome, nego Hrvate, gotovo 8 hiljada. Naša je dužnost da sačuvamo ono što je stvoreno ujesen 2016. Da program i politiku koja je donesena očuvamo da nastavi društvo pravednosti i jednakosti. Moramo to sačuvati, bez obzira na one koji žele da njihovo stradanje bude na prvome mjestu. Moram nešto reći o Srbima u Hrvatskoj, da bi imali punu svijest o tome što je potrebno učiniti.
Važno je da znamo da u RH imamo mnogo posla kad je u pitanju obrazovanje. Imamo 115 odštampanih udžbenika, ostale čekamo. Kada je u pitanju razvoj povratničkih sredina – uzdamo se jako u suradnju s Vladom, jer životne sredine traže od nas da im se posvetimo u cijelosti. Ne s toliko velikim novcem, koliko s pažnjom. Bez obzira je li riječ o Vukovaru, Glini ili bilo kojem drugom mjestu. U tim sredinama obiteljski prihod u prosjeku ne prelazi 900 kuna. U nekim obiteljima to je i manje. Ukoliko želimo da tamo sačuvamo elemente života – moramo tome biti posvećeni. Imamo najbolje razloge da vjerujemo da će tako biti. Zadnje, pitanje odnosa sa susjedima. Nitko ako ne mora ili nitko ako nije u posebnoj prisili ne traži susjeda na velikoj udaljenosti od sebe, a preskače komšiju iz najbliže sredine. Ako ne mora. Naša je zadaća da u prostoru u kojem živimo kao nacija doprinesemo miru. Naša je zadaća da doprinesemo i nastavimo izgranju povjerenja.
Taj posao nismo dovršili. Naša je zadaća, onih koji su dio Vlade i koji podržavaju Vladu, da jedni od drugih imamo korist. Na kraju, bez obzira na naša iskustva i na teme i probleme kojima se bavimo – naša je zajednička obaveza da se posvetimo zajedničkim interesima. Zemlji u kojoj živimo trebamo doprinositi maksimalno i stvoriti pretpostavke da zemlja vrati tolerancijom, prihvaćanjem, osloncem u svemu što je neophodno da se zajednički rješava. Mir Božji, Hristos se rodi. posebno mi je zadovoljstvo što na ovaj dan mogu čestitati Božić onima koji su ga slavili prije kratkog vremena, vjernicima katoličke crkve, a svima koji ste ovdje i koji nas mogu čuti želim sretnu 2017. godinu. prije godinu dana u ovoj dvorani kad smo se okupili, imali smo Vladu na odlasku i Vladu na dolasku. U vremenu koje je bilo burno, neizvjesno, burno, konfliktno i zabrinjavajuće. Izborima smo dobili okolnosti smirenja, okolnosti onoga što je obećavalo odsutnost konflikata i posvećenost problemima svih građana, uključujući i onih srpske nacionalnosti.
>>> NEVJEROJATNO OTKRIĆE: Žrtve Auschwitza korištene za jasenovački popis!
Za to imamo zahvaliti gospodinu Plenkoviću, za ono što je donio svojim političkim programom i svojim suradnicima. Da nije bilo ploče u Jasenovcu, ta atmosfera, to iščekivanje, sigurno gotovo ničime ne bi bilo stavljeno u sjenu. Ovako smo u ovu godinu ušli s vjerom u bolje sutra, ali i sa sjenom na toj nadi i s osjećajem zabrinutosti, koje tim činom ne može, a da ne bude proizvedeno. Moji sugovornici su mi rekli – budite osobni, govorite u ime sebe, ali moja uloga mi to ne dopušta. Ono što svi međusobno sigurno dijelimo – smrt jednoga od nas ne može biti razlog da negiramo smrt drugoga od nas, pogotovo ne na takvome mjestu, na mjestu historijskoga stradanja i posrnuća koje se među nama dogodilo, na mjestu u kojem je u 20. stoljeću vjerojatno stradalo najviše pripadnika hrvatskog naroda. Ne spominjem ni Srbe, ni Židove, ni Rome, nego Hrvate, gotovo 8 hiljada. Naša je dužnost da sačuvamo ono što je stvoreno ujesen 2016. Da program i politiku koja je donesena očuvamo da nastavi društvo pravednosti i jednakosti.
Moramo to sačuvati, bez obzira na one koji žele da njihovo stradanje bude na prvome mjestu. Moram nešto reći o Srbima u Hrvatskoj, da bi imali punu svijest o tome što je potrebno učiniti. Važno je da znamo da u RH imamo mnogo posla kad je u pitanju obrazovanje. Imamo 115 odštampanih udžbenika, ostale čekamo. Kada je u pitanju razvoj povratničkih sredina – uzdamo se jako u suradnju s Vladom, jer životne sredine traže od nas da im se posvetimo u cijelosti. Ne s toliko velikim novcem, koliko s pažnjom. Bez obzira je li riječ o Vukovaru, Glini ili bilo kojem drugom mjestu. U tim sredinama obiteljski prihod u prosjeku ne prelazi 900 kuna. U nekim obiteljima to je i manje. Ukoliko želimo da tamo sačuvamo elemente života – moramo tome biti posvećeni. Imamo najbolje razloge da vjerujemo da će tako biti. Zadnje, pitanje odnosa sa susjedima. Nitko ako ne mora ili nitko ako nije u posebnoj prisili ne traži susjeda na velikoj udaljenosti od sebe, a preskače komšiju iz najbliže sredine. Ako ne mora.
>>> NOVI DOKAZI PROTIV KRIVOTVORENOG JASENOVAČKOG POPISA: Manipulacije s poznatima i slavnima
Naša je zadaća da u prostoru u kojem živimo kao nacija doprinesemo miru. Naša je zadaća da doprinesemo i nastavimo izgranju povjerenja. Taj posao nismo dovršili. Naša je zadaća, onih koji su dio Vlade i koji podržavaju Vladu, da jedni od drugih imamo korist. Na kraju, bez obzira na naša iskustva i na teme i probleme kojima se bavimo – naša je zajednička obaveza da se posvetimo zajedničkim interesima. Zemlji u kojoj živimo trebamo doprinositi maksimalno i stvoriti pretpostavke da zemlja vrati tolerancijom, prihvaćanjem, osloncem u svemu što je neophodno da se zajednički rješava. Mir Božji, Hristos se rodi”, rekao je Pupovac.
Izvor: Sloboda.hr/Direktno.hr