napoleon code

Code Napoleon, ili na hrvatskom (Napoleonov) Građanski Zakonik, prvi je svjetski popis državnih zakona u moderno doba i temelj modernoga prava. Uspostavljen je za vrijeme vladavine Napoleona I., rimsko – francuskog cara i jedno vrijeme Hrvatskog (ilirskog) kralja godine 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima. Sastavljen je od strane četvorice pariških pravnika u rekordnom vremenu (u samo tri dana!), što ga čini najbrže sastavljenim zakonikom u povijesti. Na snagu stupa na današnji dan, 21. ožujka 1804, a istoga je dana i ratificiran od strane Napoleona (koji je i naredio njegovu izradu) te francuskog Senata. Iako se to često pogrešno navodi, Code Napoléon nije prvi zakonik koji govori o pravima građana u Europi, prije njega postojali su Codex Maximilianeus Bavaricus civilis (Bavarska, 1756.), Allgemeines Landrecht (Pruska, 1794.) i Zapadni galicijski zakon, (Galicija, austrijska krunska zemlja u današnjoj Poljskoj, 1797.). Code Napoléon smatra se prvim uspješnim zakonikom građanskog prava, i odigrao je ključan utjecaj na izradu zakonika u drugim europskim zemljama. Zakoni Code Napoleona vrijedili za sve građane Francuskoga Carstva, koje je na svojem vrhuncu obuhvaćalo više od polovice Europe i brojne kolonije, i bio je veliki korak prema vladavini prava. Povjesničari ga zovu “jednim od nekoliko dokumenata koji su utjecali na cijeli svijet.”

Načela na kojima je izrađen bila su slična onima Deklaracije o pravima čovjeka i građanina (1789.): jednakost svih pred zakonom, nezavisnost prava od religije i jamstvo privatnog vlasništva. Zakonik je ukinuo povlastice na temelju rođenja, dopustio slobodu vjeroispovijesti, i omogućio da poslove u državnoj upravi mogu dobiti najkvalificiraniji ljudi za taj posao, što je drastično smanjilo nepotizam i korupciju u birokraciji, po kojima je francuska država bila ozloglašena. Napoleonov zakonik bio je naglašeno jasno napisan i provodljiv zakon, veliki korak u sređivanju stanja i pravne zbrke, zamijenivši prethodno šarenilo feudalnih zakona, i smatra se da je uvelike pripomogao širenju i organizaciji Napoleonovog Carstva u desetljeću nakon što je bio donesen.

Građanski Zakonik također je i jedina bitna ostavština slavnog francuskog generala i jednog od najvećih vojskovođa i stratega u povijesti čovječanstva, tj. jedina koja ga je nadživjela. Iako se na Bečkom Kongresu 1815. uporno željelo izbrisati sve što bi podsjećalo na doba kada je francuska Velika Armija bila nepobjediva sila kojoj su se pokoravali gotovo svi europski (i ini) monarsi, Code Napoleon je svojim razumnim, općeljudskim vrijednostima, pravicama i shvaćanjima opstao i poslužio čak i u izgradnji pravnog sustava najvećih neprijateljica Napoleona i Francuske: Rusije i Velike Britanije.

O vrijednosti svojega zakonika očitovao se i sam Napoleon: “Moja prava slava ne leži u činjenici da sam pobijedio u četrdeset bitaka, – Waterloo će izbrisati uspomenu na sve moje pobjede – ali moj Građanski zakonik – živjet će vječno”.

Autor: Juraj Njegovan pl. Balen
Foto: Demokratiegeschichte.eu