Zadnji V. svezak kritičkoga izdanja Sabranih djela hrvatske dječje književnice Ivane Brlić-Mažuranić pod nazivom “Bibliografija – Izdanja djela i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić (1903.-2014.)” predstavljen je u četvrtak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.
O knjizi i projektu izdavanja Sabranih djela (“Pjesme i priče”, “Romani”, “Bajke i basne”, “Članci” i “Biliografija”) govorili su predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, predsjednik ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod Ivan Medved, urednik i priređivač Vinko Brešić te suradnici na projektu Berislav Majhut i Ana Batinić. Ulomke iz autoričina djela čitao je dramski glumac Joško Ševo.
Predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović smatra kako je riječ o pravom kulturnom pothvatu na nacionalnoj razini, što ga je napravio ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu.
Majhut smatra da djela Ivane Brlić-Mažuranić hrvatskoj dječjoj književnosti daju književni legitimitet. Ocijenio je kako Brlić-Mažuranić u bivšoj Jugoslaviji sve do demokratskih promjena bila tolerirana, ali joj nije dato zasluženo mjesto u književnosti. Režim joj nikad nije mogao zaboraviti osudu Oktobarske revolucije, podsjetio je Majhut dodavši kako je unatoč tomu čitateljska publika voljela njezina djela.
“Stojeći danas pred njezinim Sabranim djelima, možemo samo reći: Sezame otvori se i neizrecivo blago će se prosuti pred nama”, rekao je Majhut.
I sama je planirala sabrana djela
Ana Batinić istaknula je da bibliografija u zadnjoj knjizi Sabranih djela prati njezina djela sve do polovice prošle godine. U bibliografiji je 766 jedinica primarne i sekundarne građe, rekla je Batinić i dodala kako se po toj građi mogu sinkronijski i dijakronijski pratiti autoričina djela.
Brešić je podsjetio da je Ivana Brlić-Mažuranić još za života planirala vlastita sabrana djela te da je nakon njezine smrti bilo još nekoliko pokušaja.
Tek je nedavno to je uspjelo Ogranku MH u Slavonskom Brodu, rekao je dodavši kako je već kritička redakcija “Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića” (2010.) promijenila ključ čitanja najpopularnijeg hrvatskog romana.
Taj je roman, kako je istaknuo, napokon objavljen onako kako ga je autorica zamislila i rukopisno fiksirala, a ne kako su ga izdavači krivotvorili.
Naglasio je da je isti redaktorski postupak proveden u cijelome dosad poznatome autoričinu opusu – u pjesmama i pričama (sv. 1, 2011.), romanima (sv. 2, 2010.), bajkama i basnama (sv. 3, 2011.) i člancima (sv. 4, 2013.).
Zadnji svezak Sabranih djela izišao je 2014., a riječ je o bibliografiji izdanja djela i literature o autorici i njezinu djelu. U tom svesku knjišku bibliografiju prati računalna e-bibliografija otvorena i dostupna istraživačima, ali i cijeloj kulturnoj javnosti.
Hrvatska književnica Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.) osim u Hrvatskoj i u svijetu je kao jedna od najvažnijih spisateljica za djecu. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko. Kada se 1889. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja. (Hina)