Skupina povjesničara reagirala je u srijedu na, kako ističu, dosad nezabilježen slučaj javnog napada na jednog ministra u vladi Republike Hrvatske te izrazila zabrinutost zbog “iskrivljenog prenošenja i neznalačkih tumačenja” pojedinih izjava novoimenovanog ministra kulture dr. Zlatka Hasanbegovića.
“Kao povjesničari izražavamo duboku zabrinutost zbog načina na koji su pojedine izjave dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, ministra kulture, iskorištene za njegovu političku, stručnu i moralnu diskvalifikaciju”, stoji u izjavi koju potpisuje 77 povjesničara, među kojima i Mato Artuković, Nikica Barić, Ivo Banac, Zlatko Begonja, Alexander Buczynski, Stjepan Ćosić, Zdravko Dizdar, Filip Hameršak, Željko Holjevac, Mario Jareb, Juraj Kolarić, Jure Krišto, Milan Kruhek, Zlatko Matijević, Stjepan Matković, Anđelko Mijatović, Ivo Rendić Miočević, Franjo Šanjek, Mirko Valentić i Josip Vrandečić.
Takvim iskrivljenim prenošenjem i neznalačkim tumačenjem, napose Hasanbegovićeva nastupa u emisiji Otvoreno svibnja 2015., namjesto argumentirana sučeljavanja – što je bit ne samo historiografije nego i svake javne politike – prostor za javnu raspravu sužen je na rijetko viđen način, upozoravaju povjesničari.
“Želi li se društvo približiti razrješenju ključnih prijepora hrvatske povijesti u prošlom stoljeću, a onda i sretnijem razvitku u ovom, valja razvijati kulturu dijaloga i međusobnoga uvažavanja, za što su zaoštreni oblici prosvjedničkih aktivnosti najmanje primjereni”, smatraju.
Što se tiče iznesenih dvojbi o kvalifikacijama jednoga znanstvenika-povjesničara za upravljanje Ministarstvom kulture, podsjećaju da su baštinske ustanove (arhivi, knjižnice, muzeji), na koje su povjesničari upućeni po prirodi svoga posla, također u njegovoj nadležnosti.
Stoga Hasanbegovićev izbor vide i kao mogućnost za poboljšanje stanja u tom području, a nezadovoljni dio javnosti pozivaju da novoga ministra “prosudi po učinku pojedinih poteza, kao što će svatko od nas učiniti”.
Izjavu su poduprli i drugi pripadnici akademske zajednice, profesori, znanstvenici te osobe iz drugih djelatnosti, njih ukupno 68, među kojima Žarko Domljan, Dubravko Jelčić, Stipe Kutleša, Zorislav Lukić, Tihomil Maštrović, Miroslav Međimorec, Nino Raspudić, Branko Salaj i Karolina Vidović Krišto.
(Hina)