Na današnji dan, 21. veljače 1848., prvi puta je objavljen Komunistički manifest, Karla Marxa i Friedricha Engelsa, osnivača komunizma.
Manifest predlaže pravac djelovanja radi podizanja proleterske revolucije i svrgavanja kapitalizma te konačno kreiranja besklasnog društva.
Program opisan u manifestu je izražen kao socijalizam ili komunizam. Ova politika uključuje, između ostalog, ukidanje zemljišne svojine i pravo nasljedstva, napredne pridošle poreze, i nacionalizaciju proizvodnih dobara i prometa. Manifest također spominje i kontroverznu politiku ukidanja tradicionalne obitelji i uvođenje zajednice žena. Ova politika, koju bi ostvarila revolucionarna vlada („diktatura proletarijata“), bi prethodila bezdržavnom i besklasnom društvu koje predviđaju socijalisti. Termin „komunizam“ se također koriszi za označavanje vjerovanja i praksu komunističke stranke, imajući u vidu različitost Sovjetskog Saveza od osnova koncepcije Marxa i Engelsa.
Zadnja misao Komunističkog manifesta glasi: „Komunisti preziru prikrivanje svojih pogleda i namjera. Oni otvoreno izjavljuju da se njihov cilj može postići samo nasilnim rušenjem cijelog dosadašnjeg društvenog uređenja. Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. Proleteri u njoj nemaju izgubiti ništa osim svojih okova. A dobit će cijeli svijet. Proleteri svih zemalja, ujedinite se!”
Manifest je prošao brojna izdanja od 1872. do 1890. Djelomično je pisan za laike, kada se obraća radnicima, a djelomično za vladajuću klasu, kada napada buržoarske čitatelje. Povijesno govoreći, osigurava osnovu razumjevanja motiva i politike komunista na početku njihova pokreta.
Autor: Z.P.