14. svibnja 2014. na internetskom portalu Index.hr objavljen je ekskluzivni članak pod naslovom “Imamo ugovor: Kako je Maras omogućio Liniću pljačku stoljeća”. U članku je predočen Sporazum između sada već bivšeg ministra financija Slavka Linića i ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa od 15. ožujka 2012. godine, kojim ministar Maras osobno Liniću predaje nadležnost za 207 ugovora iz ugaslog Fonda za razvoj za zapošljavanje. Sporazum je ovjeren – kod javnog bilježnika!
Članak je s Indexa misteriozno uklonjen svega 20-ak minuta nakon što je objavljen! No, korisnici internetskog foruma Forum.hr uspjeli su doći do nestalog članka i dokumanate, te su ih postavili na forum. Članak i dokumente kojeg su objavili korisnici Forum.hr-a prenosimo u cijelosti:
PREMA ovjerenom Sporazumu između sada već bivšeg ministra financija Slavka Linića i ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa od 15. ožujka 2012. godine, ministar Maras osobno Liniću predao nadležnost za 207 ugovora iz ugaslog Fonda za razvoj za zapošljavanje. Sporazum između dva ministra bi trebao biti protivan Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, a ugovori se nisu smjeli naći u Linićevim rukama.
Sporazum smo pronašli među “hrpom” dokumenata u jednoj predstečajnoj nagodbi koja je objavljena na službenoj stranici Fine. Sumnju pojačava i činjenica da je Linić uzeo samo dio ugovora, kao i da su većina tih ugovora koje je uzeo pod istragom USKOK-a i DORH-a.
Za više ovakvih članaka – klikni LIKE!
No, krenimo redom. Fond za razvoj i zapošljavanje osnovan je 2003. godine za vrijeme Vlade Ivice Račana, a zamišljen je kao ustanova po uzoru na europske fondove. Fond je dijelio vrlo povoljne kreditne aranžmane s vrlo niskim kamatama, a poseban uvjet bila je da se tvrtka bavi proizvodnjom te da naravno – zapošljava. No vrlo brzo krenule su malverzacije.
Fond je bio kasa HDZ-a
Promjenom vlasti postao je bankomat HDZ-a iz kojeg su novac uzimali većinom za tu stranku podobni poduzetnici te članovi stranke. Navodno je tako podijeljeno u dva mandata Sanaderove vlade oko 2 milijarde kuna. Velika većina tih kredita-ugovora Fonda je vrlo sporna odnosno novac se trošio nenamjenski. Najveći dio novca uzela je Kio Orahovica i to 73 milijuna kuna da bi na kraju završila u stečaju s optužbama za financijske malverzacije. Tu je i čitav niz tvrtki povezanih s Miroslavom Kutlom koje su iz tog Fonda izvlačile novac a riječ je o više od 33 milijuna kuna.
Zbog jednog je takvog kredita u zatvoru završio bivši predsjednik Uprave Fonda Petar Tonković, a istraga se vodi i protiv njegova prethodnika Andrije Popovića zbog kredita koje je davao tvrtkama u dolini Neretve.
Popović je bio na čelu Fonda od 2004. do 2007. godine kada je čak 14 tvrtki iz Dubrovačko-neretvanske županije, većinom iz područja Neretve dobilo kredite u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijuna kuna. Među poznatijim propalim poduzetnicima – korisnicima kredita Fonda – je i tvrtka SMS iz Splita koja je po izbijanju afere Spice završila u stečaju. Među spornim kreditima je i onaj Eko Slavoniji od čak 50,9 milijuna kuna koja je pripada najmoćnijem čovjeku hrvatskog rukometa Zoranu Gopcu, a tu je i cijeli niz propalih tvrtki povezanih s članovima HDZ-a, ali i s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Ugovore uzeo Linić
Nakon niza afera Fond je ukinut 8. studenog 2010. godine, a poslove bivšeg Fonda preuzelo je tadašnje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. U tom ministarstvu ustrojena i posebna Služba za razvoj i zapošljavanje koja je vodila nadzor nad kreditima Fonda. Dolaskom Kukuriku koalicije Služba je prebačena u Marasovo ministarstvo obrta te na još dva ministarstva i to u ministarstva gospodarstva koje je tada vodio Radimir Čačić te u Ministarstvo rada Miranda Mrsića.
Podjela poslova oko bivšeg Fonda uređena je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih tijela državne uprave, no unatoč Zakonu Linić je odlučio direktnim sporazumom s Marasom doći do tih spornih ugovora.
“Ugovorne strane su suglasne da preuzimatelj preuzme cjelokupnu dokumentaciju i poslove bivše Samostalne službe za razvoj i zapošljavanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koji se odnose na nadzor korisnika kredita bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje i vode u mandatnim bankama a koji su imali za cilj usmjeravanje državnih sredstava u poticanje razvoja obrta malih i srednjih tvrtki, otvaranje novih radnih mjesta kroz primjenu novih tehnologija”, stoji u članku 2. Sporazuma između Marasa i Linića, a što je protivno Zakonu o ustrojstvu koji predviđa sasvim drugačiju podjelu poslova.
Pod istragama DORH-a ušli u predstečajne nagodbe
Liniću su trebali ti ugovori jer se većina tvrtki našla u financijskim teškoćama, a mnoge od njih danas su zatražile i predstečajnu nagodbu. Valja naglasiti kako aktivnih ugovora, odnosno ugovora koje Linić nije htio uzeti ostalo je još 227, o kojima nitko zapravo ne vodi računa.
Neke od najvećih predstečajnih afera dogodile su se upravo oko tvrtki koje su imale dugovanja prema tom ugaslom Fondu.
Tako se i dogodio slučaj predstečajne nagodbe DI Čazme koju je zaustavio DORH. Naime, iako je još u listopadu prošle godine u dokumentima stajalo kako je Čazma dužna Ministarstvu financija “samo” 1,2 milijuna kuna, taj dug je narastao na 17 milijuna kuna jer su posebnom uredbom na Ministarstvo financija prebačena potraživanja Fonda za razvoj i zapošljavanje od 16,2 milijuna kuna, čime je glas Branka Šegona i Linića postao presudan u predstečajnoj nagodbi s obzirom da su ukupna dugovanja Čazme iznosila 38,5 milijuna kuna. Linić je naumio oprostiti pola kredita kojeg je ova tvrtka bila dužna Fondu za razvoj i zapošljavanje.
Maras i Linić bez komentara
Drugi drastičan slučaj je onaj Vino Ilok jer je ta tvrtka pod istragom USKOK-a. Tvrtki s manje od 50 zaposlenika oprošteno je 27 milijuna kuna, a prema planu restrukturiranja, kojeg je osobno potpisao ministar financija, država će ući u tu tvrtku s 25 posto vlasništva. Tvrtku Vino Ilok vodili su Antun Crlenjak i Davor Vlajčević, protiv kojih je DORH prije dvije godine podigao optužnice zbog zlouporaba u korištenju kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje (FRZ), a korisnica tog kredita je upravo tvrtka Vino Ilok!
Ministar Maras, a i Linić odlučili su se dodatno oglušiti o zakon, pa tako nikada nismo dobili odgovore na naše pismene upite.
“Zašto je, nakon uredbe Vlade da se ugovori Fonda za razvoj i zapošljavanje prebacuju u Ministarstvo poduzetništva, ministar Gordan Maras potpisao primopredaju s ministrom Slavkom Linićem? Zašto se ministar Maras odrekao odgovornosti u slučaju ugovora Fonda za razvoj i zapošljavanje? Zašto je napravljena primopredaja, odnosno odricanje u korist Ministarstva financija, a nije recimo to bila uredba Vlade kao i u sličnim slučajevima?”, pitanja su koja su poslana Marasu, a na koja nije odgovorio ni nakon isteka zakonskog roka.
Zanimljivo je da smo prvotno obaviješteni kako će odgovor uskoro stići, no kada smo vidjeli da od toga nema ništa poslali smo na Marasovo ministarstvo pet požurnica. Na dio odgovora dobili smo od Marasova ministarstva usmeni odgdovor, no na dio pitanja nikada nismo dobili odgovore.
Autor: Sloboda.hr
Izvor članka i dokumenata: Forum.hr
Foto: PolitikaPlus