Na današnji dan 1792. godine izvršen je dramatičan atentat na švedskog kralja Gustava III. za vrijeme jednog bala pod maskama u švedskoj prijestolnici Stockholmu. Kralju Gustavu III. bilo je tada samo 46 godina, a atentat je bio posljedica urote protiv njega.
Gustav III. bio je jedan od najcjenjenijih vladara u švedskoj povijesti. Bilo je to doba prosvijećenog apsolutizma, kada su europski monarsi vladali poput diktatora, ali su pri tome nastojali brinuti za dobrobit svojih podanika. Na taj su se način uvodile mnoge reforme u državu, primjerice s ciljem boljeg obrazovanja, te napretka gospodarstva i znanosti. Slične primjere apsolutističkih vladara s prosvjetiteljskim ambicijama pružale su ruska carica Katarina Velika, te austrijska i hrvatska vladarica Marija Terezija. Kao prosvijećeni apsolutist, Gustav III. osnovao je Švedsku akademiju (danas poznatu po tome što bira dobitnike Nobelove nagrade). Ukinuo je smrtnu kaznu i mučenje za dobar dio zločina. Između ostaloga, dao je slobode rimokatolicima, koje oni ranije u protestantskoj Švedskoj nisu imali. U svakom slučaju, bio je apsolutist i samovladar, ali i veliki reformator, i zato je imao protivnike i u konzervativnim protureformističkim, i u liberalnim antimonarhističkim krugovima.
Oko ponoći na današnji dan kralj je prisustvovao balu pod maskama u zgradi Kraljevske opere u Stockholmu. Ubrzo nakon ulaska, kralja su okružili urotnici s crnim maskama. Kralj je također imao masku, ali nije ga bilo teško prepoznati jer je imao na sebi veliku zvijezdu Kraljevskog reda Serafima (najviše švedsko odlikovanje). Glavni urotnik bio je plemić Jacob Johan Anckarström, nekadašnji kapetan kraljevske garde. Kralja su pod crnim maskama okružili još i grofovi Horn i Ribbing. Anckarström je pucao u kraljeva leđa. Rana je bila teška, no kralj nije odmah umro, nego tek nakon 13 dana. Anckarströma su uhitili, a kasnije i ostale urotnike. Nije točno poznato što je bio glavni motiv atentata. Anckarström je od prije imao neku svađu s kraljem, no atentat možda ima veze s činjenicom da je to bilo doba Francuske revolucije. Upravo prethodne godine revolucionari su uhitili francuskog kralja Luja XVI. kod Varennesa kad je pokušavao pobjeći iz Francuske. U Švedskoj, Anckarström je nakon kraljeve smrti smaknut, no na njega su tijekom ispitivanja primijenjeni blaži zakoni, ironično, upravo zaslugom kralja-reformatora kojeg je ubio (primjerice, priznanje krivnje nije ishođeno mučenjem).
Ovim je činom Švedska počela svoj polagani preobražaj iz tipične apsolutističke monarhije u neoliberalnu državu sa samo formalnim kraljevinskim uređenjem, kakvom je danas poznajemo.
Autor: Juraj Njegovan pl. Balen
Foto: Alexander Roslin