ustavni sud suci Mato Arlović Miroslav Šeparović

Četiri godine je prošlo otkako je od Ustavnog suda službeno zatraženo mišljenje o ustavnosti valutne klauzule. Broj blokiranih građana i iznos njihovog duga se udvostručio, stopa loših kredita porasla je nekoliko puta, udio siromašnih i onih s golemim rizikom od siromaštva također, franak je nastavio divljati, Hrvatska je promijenila vlast, došao je i novi guverner Hrvatske narodne banke, a čak su temeljito preuređene i prostorije Ustavnog suda.

Osim goleme dobiti banaka i njezinog izvlačenja u inozemstvo, cijelo to vrijeme konstantna je jedino šutnja najviše sudske instance u državi, s kojom se može usporediti gotovo autistično ponašanje HNB-a i Borisa Vujčića.

I danas je još uvijek, po poslovičnoj praksi te institucije, nemoguće doznati namjerava li Ustavni sud konačno iskilaviti kakvu presudu ili mišljenje u ovom slučaju. Ostaje nam samo citirati predsjednicu suda Jasnu Omejec i njezinu kratku izjavu otprije sedam mjeseci, kada je rekla da je ‘postupak ocjene ustavnosti u tijeku’. Poznato je još da je od Hrvatske udruge banaka očitovanje zatraženo i dobiveno još u rujnu 2011. godine.

Zahtjev za ocjenom ustavnosti valutne klauzule, odnosno ukidanje spornog 22. članka Zakona o obveznim odnosima, u siječnju 2011. podnijeli su sindikalisti, točnije današnja Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS). Ovih dana ponovno su prozvali Ustavni sud da obrani načela suvereniteta i jednakosti svih pred zakonom.

‘Provjetrite ladice s neželjenim spisima i opravdajte privilegije poštenim radom’, pozivaju sindikalisti koji tvrde da bi čak i po dinamici hrvatskog sudovanja ovaj predmet konačno trebao biti riješen.

‘Oni očito rade po političkom diktatu, nema drugog objašnjenja. Ustavni sud već je trebao ukinuti valutnu klauzulu čak i bez nečije inicijative, jer je ovlašten braniti pravi poredak od protuustavnog zakonodavstva. Jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj je kuna,a osim toga valutnom kaluzulom je dramatično poremećena socijalna sigurnost građana, koja je također zajamčena Ustavom’, kaže za tportal predsjednik HURS-a Ozren Matijašević.

Velik dio ekonomskih stručnjaka već godinama upozorava da je funkcija valutne klauzule zaštita od inflacije i klizanja domaće valute i da bi se mogla koristiti samo u ekstremnim slučajevima – dok je od 1994. kuna jedna od najstabilnijih valuta prema bivšoj njemačkoj marki i euru, a i inflacija je u svih dvadeset godina na iznimno niskim razinama.

Na vraćanje monetarnog suvereniteta i digniteta hrvatskoj nacionalnoj valuti ovih dana pozvali su ekonomist Ljubo Jurčić i sindikalist Krešimir Sever, koji kaže da treba pronaći optimalan put do tog cilja i stabiliziranja sustava jer jednog dana i euro može aprecirati poput franka.