hasanbegović bojan glavaševićFoto: HRT

Deklaracija o zajedničkom jeziku u Sarajevu će biti potpisana sutra. Tom deklaracijom potpisnici žele progurati tezu da srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski imaju zajednički korijen. U Hrvatskoj se puno prašine oko toga diglo, poglavito što su neki jedva dočekali potpisati Deklaraciju.

U Hrvatskoj se puno prašine oko toga diglo, poglavito što su neki jedva dočekali potpisati Deklaraciju.

>>> “PROTIV JEZIČNOG NACIONALIZMA”: Više od 200 javnih osoba iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH potpisalo “Deklaraciju o zajedničkom jeziku”

Potpisnici Deklaracije među ostalima su Boris Dežulović, Dragan Markovina, Rade Šerbedžija, Rajko Grlić, Damir Karakaš, Edo Popović, Roman Simić, Vedrana Rudan, Zdravko Zima, Daša Drndić i drugi.

U Hrvatskoj je tek nedavno obilježeno pola stoljeća od objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a sada će hrvatska javnost uskoro doznati i što se nalazi u ovoj ‘regionalnoj Deklaraciji’.

Obuljen: Pretpostavljam da se radi o političkoj inicijativi

Oglasili su se ministrica Nina Koržinek Obuljen te jedan od najglasnijih SDP-ovaca, Bojan Glavašević.

“Pretpostavljam da se radi o političkoj inicijativi koja je vjerojatno povezana i s činjenicom da u Hrvatskoj ovih dana obilježavamo 50 godina od potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnoga jezika. Probiematiziranje pitanja postojanja četiriju političkih jezika na prostoru nekadašnje hrvatsko-srpske/srpsko-hrvatske jezične prakse, što se nameće kao osnovna namjera ovoga projekta, klasično je izvrtanje teza jer je srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik zapravo politički konstrukt, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realiziran.

Klikni LIKE ako si protiv ove “deklaracije”!

Među tim jezicima postoje velike sličnosti (ali i strukturne i leksičke razlike koje posljednjih 25 godina sve više divergiraju) i govornici se u vrlo velikoj mjeri razumiju i mogu više ili manje nesmetano komunicirati. I to je ona dodana vrijednost koju uživaju zemlje u susjedstvu, vrijednost koja omogućuje čitanje literature na izvornim jezicima pisaca, komunikaciju i razvijanje dobrih susjedskih odnosa”, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a prenosi Večernji list.

Glavašević: Hrvatski pripada južnoslavenskom dijalekatskom kontinuumu

Deklaraciju je komentirao i SDP-ov Bojan Glavašević koji Deklaraciju nije potpisao, ali je sudjelovao na konferenciji Jezik i nacionalizam u Podgorici.

“Nisam je potpisao budući da obnašam političku dužnost. Na konferenciji sam sudjelovao kao znanstvenik. I pripremne konferencije i sama Deklaracija prije svega su poziv na odvajanje nacionalizma i politike od znanosti. Da sam kao dužnosnik potpisao Deklaraciju, ona bi dobila dimenziju političkog programa, a to je nešto što nikada nije bio cilj ni poanta. Da je ikako drugačije, ne bih sudjelovao u tome. Smatram da je neupitna posebnost hrvatskog jezika i da on ničime, pa ni ovom Deklaracijom nije i ne može biti ugrožen. On je službeni jezik RH, jedan od službenih jezika EU, ima svoju gramatiku, pravopis i rječnik i time mu je status osiguran sada i za sva buduća vremena”, poručio je Bojan Glavašević.

Ipak, Glavašević smatra da je ovakva Deklaracija o zajedničkom jeziku ima svoje uporište.

“Činjenica je da hrvatski pripada južnoslavenskom dijalekatskom kontinuuumu, zajedno s mnogim dijalektima i jezicima i lingvistički (ne politički) možemo legitimno govoriti o jednom policentričnom jeziku s više standarda. Tu nema kontroverze, niti političke, niti prijetnje hrvatskom jeziku, suverenitetu ni identitetu. U tom, smislu, možemo i trebamo biti ponosni i na naš hrvatski jezik i na činjenicu da s gotovo svim zemljama koje nas okružuju možemo komunicirati baš na njemu, a ne na, primjerice, engleskom”, dodao je Glavašević