U Srbiji ima sve više proizvođača voća i ljekovitog bilja, povećavaju se površine i pod organskom proizvodnjom, sve je više plantaža borovnica i aronije, poznate i kao sibirska borovnica, koja je sve traženija u svijetu. Aleksandar Rašković se prije nekoliko godina vratio iz Švicarske, kupio zemlju i na četiri hektara zasadio oko 10 tisuća sadnica borovnice.
Izgradio je i hladnjaču, primijenio agrotehničke mjere, osigurao kupce u Rusiji, a uskoro će ih imati i u Zapadnoj Europi. “Zasad je star tri godine i ovo sada je prvi rod i očekujemo rod od dvije tri tone do četiri, za neki period od mjesec”, priča Aleksandar iz sela Radovanje.
I znanstvenici ističu da se isplati uzgajati borovnicu i aroniju. Nisu zahtjevne za uzgoj, imaju dobru cijenu i sigurnog kupca. Ivo Đinović se u svojim rasadnicima u okolici Velike Plane odlučio i za proizvodnju sadnica.
Uzgajivač Ivo Đinović smatra da su borovnica i aronija biljke budućnosti, ali dodaje da borovnica mogu uzgajati na kiselim tlima, dok aronija može na svim tlima i na različitim nadmorskim visinama. “Borovnica je skuplja, a aronija se bolje uzgaja”, ističe Đinović.
Klikni LIKE za više ovakvih članaka!
Aronija je vrlo ljekovita i hranjiva, s malim sadržajem kalorija i dosta vitamina i minerala. Od aronije prvenstveno pravimo džemove, potom vino, rakiju i liker. Od jednog kilograma aronije može se napraviti pola litre soka. Proizvođač Snežana Horvat ističe da je aronija jako zahvalna biljka koja se ne prska, nema nikakvog održavanja osim okopavanja i zalijevanja.
“Bobice koje sazrijevaju u kolovozu, koriste se uglavnom za sok, ali ono što se osuši bude za čaj”, kaže Horvat koja koristi i list aronije za čaj. Aronija dostiže puni rod u osmoj godini, a po žbunju daje oko 10 kilograma ploda. Stručnjaci i uzgajivači kažu da u dobrim godinama ova proizvodnja može, po hektaru, donijeti prihod veći od 30 tisuća eura.
Autor: Sloboda.hr/Rts