Dok je država jedva pronašla 100 milijuna kuna u proračunu za jednokratne naknade za rođenje djece, a koje su dostatne za tek trećinu beba, mnoge općine i gradovi posljednjih godina preuzimaju odgovornost za demografsku sliku svojih mjesta i spremniji su od države odriješiti kesu. I odgovorniji. Iako su naknade za rođenje djece tek jedna od mjera pronatalitetne politike, one ipak mnogo govore o odnosu općina i gradova prema djeci i demografskom problemu. Vir je primjer općine s izdašnom pronatalitetnom politikom koju, osim naknade za rođenje prvog djeteta od 7500 kuna, a koja se udvostručuje za drugo dijete, prati niz mjera usmjernih na blagostanje djece i obitelji.
Raste broj djece u vrtiću
Općina Vir bi komotno mogla stati uz bok razvijenih europskih zemalja koje drže do obiteljske politike. U Viru je vrtić za djecu besplatan, općina roditeljima školaraca refundira troškove knjiga u iznosu od 1500 kuna, besplatan je prijevoz osnovaca i srednjoškolaca, a školarcima općina financira i “marendu” izdvajajući za to 1800 kuna godišnje po djetetu. Usto, redovnim studentima izvan Zadarske županije plaća stipendiju od 1200 kuna, a unutar županije 800 kuna, dajući dodatnih 400 kuna za djecu koja su odlični studenti. Rezultati takve politike već su vidljivi. Tako su u vrtiću 2001. imali 17 djece, a lani 72 djeteta. U Vir se doseljavaju mlade obitelji iz Zadra, Zagreba i drugih gradova i mjesta, kažu nam u toj općini, a doseljavanje i porast broja djece u vrtiću povezuju s pronatalitetnom politikom. Kako je Vir prijatelj gradu Oslavany u Češkoj, virska djeca od 5. osnovne do 1. srednje idu na besplatno skijanje u Češku, a češka djeca dolaze besplatno na ljetovanje u Vir.
Inače najveću naknadu, 20.000 kuna za rođenje djeteta, bez obzira na to koje je po redu, u Hrvatskoj izdvaja općina Molve, no tek od 2014. pa će se učinak te mjere tek vidjeti za koju godinu.
– Ne može se očekivati da sve demografske probleme riješi država, i lokalna zajednica ima odgovornost za demografsku sliku, a samo je manji dio općina i gradova shvatio taj problem, dok većina i dalje misli da će problem riješiti država pumpanjem novca, ili netko drugi. Novčana davanja za djecu su bitna uz druge mjere, dostupnost jaslica i vrtića, odnos poslodavaca prema zaposlenim ženama, subvencije na kredite za mlade obitelji – zaključuje demograf prof. dr. Anđelko Akrap.
I Blato na Korčuli spada među općine izdašne u naknadama za djecu. Za rođenje prvog djeteta izdvajaju 5000 kuna, za rođenje drugog djeteta 10.000 kuna te čak 60.000 kuna za treće dijete, što se isplaćuje u sedam rata. Fani Bačić, voditeljica te općine za društvene djelatnosti, kaže nam da su od 2008. do kraja studenog 2015. izdvojili za djecu više od 3,5 milijuna kuna, a lani su imali više rođenih nego umrlih.
Mali Lošinj socijalno osjetljiv
Kvarnerski grad prijatelj djece svakako je i Mali Lošinj, koji dodatno vodi računa i o socijalno ugroženim obiteljima. Zagreb ima naknadu za treće dijete od 54.000 kuna, no s naknadom za rođenje prvog i drugog djeteta nije naročito izdašan. Je li previše očekivati od ove države, drugih gradova i općina da se ugledaju na Vir? Zasad jest jer još uvijek mnogi, nesvjesni vlastitog malograđanskog kompleksa i socijalno neosjetljivi naspram tuđih egzistencijalnih i roditeljskih problema, a koji su problemi svih nas, javno izjavljuju da se o demografiji i natalitetu previše govori…
Izvor: Večernji list