Foto: HRT
U dva čitanja Sabor raspravlja o Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. U fokusu su sudbine ljudi koji zbog ovrhe nad jedinom nekretninom ostaju na ulici. Predviđa se da bi takvih ovršenika moglo biti 100-tinjak godišnje. No u sjeni rasprave ostale su tisuće dužnika kojima su računi blokirani zbog manjih iznosa. A oni čine gotovo 40 posto blokiranih.
Jedan od njih je Veljko Rušinović koji je sasvim slučajno doznao je da mu je ovršena stara devizna štednja. Rješenje kojim ga je vjerovnik obavijestio o dugu od 50 kuna prije godinu dana je previdio, ali FINA ga je, smatra splitski umirovljenik, trebala obavijestiti prije ovrhe.
No, FINA ga prema sadašnjem zakonu, i nije morala obavijestiti. “FINA obavještava samo u slučajevima kada se ovrha provodi bez provedenog ovršnog postupka. To je poseban slučaj izravne naplate kada se izravno u FINU dostavlja presuda i nagodba”, objašnjavaju.
Troškovi ovrhe znatno povećavaju zaduženost. Čak osam milijardi kuna je osnovni dug građana, no on raste četverostruko kad se pribroje kamate, troškovi FINE, odvjetnika i bilježnika. Zbog manjih dugova – do 10 tisuća kuna, blokirano je 40 posto građana. Njima se bave i javni bilježnici kako bi se rasteretili sudovi.
Izvor: Sloboda.hr/HRT